KLASA: 008-08/15-01/04

URBROJ: 401-01/05-15-212

Zagreb, 24.04.2015.

Jedinica LP(R)S

Povjerenica za informiranje zaprimila je Vaš upit u kojem navodite kako je korisnik zahtjevom za ponovnu uporabu  zatražio dokumentaciju u svrhu pokretanja sudskog postupka. Iz konteksta Vašeg upita proizlazi da se u ovom slučaju ne radi o zahtjevu za ponovnu uporabu informacija, već o zahtjevu za pristup informacijama te se u tom slučaju ne mora davati nikakvo odobrenje za korištenje dostavljene dokumentacije. Naime, prema članku 9. Zakona o pravu na pristup  informacijama (NN 25/13), koje propisuje načelo raspolaganja informacijom,  korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi, što znači da ako je korisnik zaprimio informaciju sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, tada ne postoje zakonska ograničenja i korisnik može s tom informacijom slobodno raspolagati.

Kako bi lakše objasnili zašto se u slučaju Vašeg zahtjeva ne radi o zahtjevu za ponovnu uporabu informacija, potrebno je pojasniti pojam ponovne uporabe informacije

Naime, tijela javne vlasti u ispunjavanju svojih javnih dužnosti prikupljaju, proizvode, reproduciraju i distribuiraju određene informacije. Pretpostavka je da se takve informacije stvaraju uz pomoć javnih, proračunskih sredstava, stoga se ne mogu smatrati isključivim vlasništvom tijela javne vlasti, već te informacije treba iskoristiti na najbolji mogući način kako bi se potaknulo gospodarstvo ili bolje iskoristio potencijal informacija.

Ponovna uporaba informacija je Zakonom o pravu na pristup informacijama definirana kao uporaba informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u svrhu drukčiju od izvorne svrhe u okviru javnog posla za koji su te informacije izrađene.

U kontekstu ponovne uporabe informacija koristi se izraz 'informacije javnog sektora', koji se odnosi na podatke koje tijela javne vlasti prikupljaju u okviru svog djelokruga, kao što su gospodarsko-financijski podaci, podaci iz pravosuđa, prostorno-geografske informacije, statističke informacije, različiti registri i baze podataka, a koji imaju potencijal za ponovnu uporabu u svrhu razvijanja novih proizvoda i usluga (npr. navigacijski sustavi, prometne aplikacije, vremenske prognoze, financijske usluge, znanstvena i druga istraživanja i slično). Bitna obilježja takvih informacija je da su nastala u okviru djelokruga nekog tijela javne vlasti te da se pružaju u formatu koji omogućava njihovu ponovnu uporabu, a kako bi se stvorila dodana društvena i gospodarska vrijednost, kao što su aplikacije, pretraživači, informiranje javnosti ili provedba istraživanja, uključujući i otvaranje radnih mjesta. Drugim riječima, ponovna uporaba informacija javnog sektora od strane fizičkih i pravnih osoba znači uporabu ili korištenje informacija na nov način, stvaranjem dodane vrijednosti za iste, kombiniranjem informacija iz različitih izvora, stvaranje novih aplikacija, istraživanja, podataka, kako za komercijalne, tako i za nekomercijalne svrhe. To znači da poslovni subjekti mogu temeljem informacija javnog sektora koje su pogodne za ponovnu uporabu izraditi nove proizvode (npr. internetske aplikacije ili aplikacije za pametne telefone), koje će stavljati na tržište i na njima zarađivati.                

Smisao ponovne uporabe je da korisnici prava na ponovnu uporabu zatraže određene informacije od tijela javne vlasti s namjerom da te informacije na određeni način izmijene, dodaju im novu vrijednost te ih ponovno vrate na tržište, u komercijalne ili nekomercijalne svrhe.

Primjerice, korisnik zatraži od Zagrebačkog holdinga pristup bazama podataka koje se odnose na gradski promet te iz tih baza proizvede određenu aplikaciju za „pametne telefone“ pomoću koje će se moći lakše pratiti prometovanje tramvaja i autobusa. Ukoliko takvu aplikaciju nudi na tržištu uz novčanu naknadu, korisnik ponovno rabi informaciju u komercijalne svrhe, a ukoliko je motiviran altruizmom i pomaganjem sugrađanima, aplikaciju će ponuditi besplatno, dakle u nekomercijalne svrhe.

Sukladno navedenom, korisnikov zahtjev u kojem navodi kako želi iskoristiti dobivenu dokumentaciju u svrhu pokretanja sudskog postupka, ne možemo smatrati zahtjevom za ponovnom uporabom informacije, već zahtjevom za pristup informacijama. Potpuno je jasno da se tražena dokumentacija ne iskorištava na način da joj se daje dodatna gospodarska vrijednost, kao što smo naveli u gornjem slučaju.

Budući da je korisnik već temeljem  zahtjeva za pristup informaciji dobio zatražene informacije, sukladno načelu raspolaganja informacijom, korisnik može s tom informacijom raspolagati na željeni način, javno je objaviti ili nešto slično.