KLASA: UP/II-008-07/17-01/601

URBROJ: 401-01/05-18-4

Zagreb, 6. 3. 2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Puli, broj: PPI-DO-7/2017-2 od 25. 7. 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Puli, broj: PPI-DO-7/2017-2 od 25. 7. 2017. godine.

2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Puli (u daljnjem tekstu: ŽDO Pula) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj)  od  24. 7. 2017. godine, kojim je zatražio presliku ili skenirani  zbirni godišnji popisni list za 2016. godinu za najmanje dva, ali ne više od tri zamjenika ŽDO-a u Pula, po nasumičnom odabiru službenika za informiranje. Predmetni zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. i člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu, odnosno zaštićena je zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu zbog bitne povrede upravnog postupka te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelju je nejasno i paušalno pozivanje tijela javne vlasti na odredbe Zakona o zaštiti podataka, budući da on nije tražio informacije iz članaka 205. i 209. Poslovnika državnog odvjetništva koji sadrže zaštićene osobne podatke, već je tražio podatke iz članka 204. navedenog Poslovnika, u kojem se nesporno zaštićeni osobni podaci ne nalaze. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 24. 7. 2017. godine zatražio presliku ili skenirani  zbirni godišnji popisni list za 2016. godinu za najmanje dva, ali ne više od tri zamjenika ŽDO-a u Puli, po nasumičnom odabiru službenika za informiranje.

 Uvidom o obrazloženje pobijanog rješenja je nadalje utvrđeno kako je tijelo javne vlasti u bitnom navelo kako se temeljem članka 204. – 209. Poslovnika državnog odvjetništva („Narodne novine“, broj 5/14. 123/15.) za svakog državnog odvjetnika, zamjenika ili savjetnika vode evidencije o radu, koje osim opisa o radu iz članka 205. stavka 1. i 2. Poslovnika sadrže i osobne podatke te osobe, i to ime i prezime, OIB, ime oca, dan, godinu i mjesto rođenja, nacionalnost, podatke o prebivalištu, završenoj školi ili fakultetu, položenom pravosudnom ispitu i postdiplomskom studiju, posebnim zanimanjima, imovinskom stanju, članovima obiteljskog domaćinstva (bračni drug, djeca ili roditelj). Temeljem članka 209. stavka 3. Poslovnika podaci iz evidencije su tajni u skladu s posebnim zakonom.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama  tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Slijedom navedenog, neprihvatljivo je uskraćivanje pristupa informaciji samim navođenjem da ista predstavlja poslovnu tajnu te da sadrži zakonom zaštićene osobne podatke.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes. Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Kako bi se u potpunosti zadovoljile formalne pretpostavke donošenja odbijajućeg rješenja, tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir da je u slučaju kada  postoji razlog za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama obvezno  provesti test razmjernosti i javnog interesa, s obzirom da njegovo neprovođenje predstavlja bitnu povredu postupka.

Uz bitnu povredu postupka, potrebno je i razmotriti kriterije temeljem kojih je tijelo javne vlasti utvrdilo da zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu.

Naime, poslovnu tajnu prema članku 19. stavku 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. navedenog zakonskog članka je između ostalog propisano da se općim aktom  ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom.

Slijedom navedenog, razvidno je kako je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo zakonsku odredbu, budući da je ŽDO Pula  pravosudno tijelo financirano iz državnog proračuna, stoga je nejasno kakve bi to štetne posljedice mogle nastupiti za njegove gospodarske interese omogućavanjem zatražene informacije žalitelju.

Što se tiče zaštite osobnih podataka, ukazuje se kako je člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Slijedom navedenog, iz žaliteljevog zahtjeva je razvidno da on traži zbirni godišnji popisni list, naveden u članku 204. Poslovnika državnog odvjetništva, koji u bitnom sadrži podatke o riješenim predmetima i poduzetim radnjama, te ne bi trebao sadržavati zakonom zaštićene osobne podatke koje navodi tijelo javne vlasti. Žalitelj, uostalom, zahtjevom za pristup informacijama nije niti tražio zaštićene osobne podatke.

Osim toga, kada bi se zaštićeni osobni podaci nalazili unutar zbirnog godišnjeg popisnog lista, tijelo javne vlasti ima mogućnost djelomičnog omogućavanja pristupa informacijama, sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, prekrivajući podatke koji bi trebali biti zaštićeni.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari  dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je dužno utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.  

U pogledu provedbe testa razmjernosti i javnog interesa, upućuje se tijelo javne vlasti na internetsku stranicu Povjerenika za informiranje, na kojoj se na poveznici http://www.pristupinfo.hr/pravni-okvir/, pod rubrikom Upute i smjernice, nalaze Smjernice za test razmjernosti i javnog interesa.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.