KLASA: UP/II-008-07/17-01/970

URBROJ: 401-01/03-18-8

Zagreb, 1. ožujka 2018. godine

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Zagrebačkog holdinga d.o.o. KLASA: ZGH-04-17-04, URBROJ: 01-10-03/4-17-30 od 11. rujna2017. godine,u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Zagrebačkog holdinga d.o.o. KLASA: ZGH-04-17-04, URBROJ: 01-10-03/4-17-30 od 11. rujna 2017. godine.

2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup zatraženim informacijama preslikama dijelova tablica saldo lista/promet/stanje kupaca/dobavljača/partnera s podacima o isplatama odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima po polugodištima za razdoblje od 01.siječnja 2012. godine do 31. prosinca 2016. godine, na način da se na istim prekriju podaci o osobnom identifikacijskom broju odvjetnika fizičke osobe, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

3. Nalaže se Zagrebačkom holdingu d.o.o. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od osam dana od dana primitka ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) u dijelu u kojem je tražio podatke o isplatama za deset najvećih odvjetničkih društava/odvjetničkih ureda/odvjetnika u razdoblju od siječnja 2012. godine do 31. prosinca 2016. godine, a svakako o isplatama za deset najvećih odvjetničkih društava/odvjetničkih ureda/odvjetnicima po polugodištima u razdoblju od 1. siječnja 2012. godine do 31. prosinca 2016. godine, temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da ulaže žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da zatražene informacije sadrže podatke o raspolaganju javnim sredstvima koje su dostupne bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, radi čega je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Navodi da je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 30. te 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku jer žalitelju nije omogućeno sudjelovanje u postupku te izjašnjavanje o svim utvrđenim činjenicama te pravnim pitanjima u postupku.  Predlaže da se žalba prihvati.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 23. siječnja 2017. godine zatražio informaciju o ukupnim isplatama pojedinim odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima po polugodištima u razdoblju od 1. siječnja 2012. godine do 31. prosinca 2016. godine ukoliko je moguće u priloženoj tablici, a svakako da navedu podatke o isplatama za deset najvećih odvjetničkih društava/odvjetničkim uredima/odvjetnicima po polugodištima u razdoblju od 1. siječnja 2012. godine do 31. prosinca 2016. godine kojima su i u kojem iznosu plaćene usluge zastupanja.

Iz spisa predmeta proizlazi da je tijelo javne vlasti dostavilo žalitelju elektronskom poštom dana 21. srpnja 2017. godine popis svih odvjetnika, odvjetničkih društava i odvjetničkih ureda s kojima Zagrebački holding d.o.o. ima sklopljene ugovore te popis ukupnih isplata istima za navedena razdoblja, grupirana prema svakoj pojedinoj podružnici Zagrebačkog holdinga.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 7. kolovoza 2017. godine zatražio od tijela javne vlasti dopunu te ispravak informacije jer je dana 21. srpnja 2017. godine zaprimio nepotpunu i netočnu informaciju, a vezano za zahtjev za pristup informacijama od 21. siječnja 2017. godine u kojem traži ukupnu isplatu pojedinim odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima po polugodištima u razdoblju od 1. siječnja 2012. godine do 31. prosinca 2016. godine ukoliko je moguće u priloženoj tablici, a svakako da navedu podatke o isplatama za deset najvećih odvjetničkih društava/odvjetničkim uredima/odvjetnicima po polugodištima u razdoblju od 1. siječnja 2012. godine do 31. prosinca 2016. godine kojima su i u kojem iznosu plaćene usluge zastupanja.

Osporenim rješenjem odbijen je žaliteljev zahtjev za pristup informacijama . U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je službenik za informiranje zaprimio očitovanje Pravne službe u kojem se navodi kako je odredbom članka 7. Ugovora o pružanju odvjetničkih usluga određeno da odredbe Ugovora, kao i sve informacije, dokumentacija, korespondencija i slično, čine poslovnu tajnu te bi javnim iznošenjem podataka iz Ugovora, tijelo javne vlasti kršilo odredbe istoga. Stoga je zahtjev žalitelja odbijen temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, u obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je provedenim testom razmjernosti i javnog interesa, a nastavno na očitovanje nadležnog gradskog upravnog tijela, utvrđeno kako u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje bez traženih informacija.

Povjerenica za informiranje je dopisom KLASA gornja od 6. studenoga 2017. godine zatražila od tijela javne vlasti dostavu traženih informacija.

Tijelo javne vlasti je dopisom KLASA: ZGH-04-17-04, URBROJ: 01-10-03/4-17-43 od 27. studenoga 2017. godine obavijestilo Povjerenicu za informiranje kako je Zagrebački holding d.o.o. društvo sa 17 organizacijskih jedinica - 16 podružnica i Direkcija u kojima se zasebno vode financijsko-računovodstveni podaci, tako da se traženi podaci o isplatama vode zasebno u svakoj od organizacijskoj jedinici. Navodi se da se podaci o isplatama, pojedinačno po godinama, primjerice u Direkciji vode  po grupama "dobavljači i kupci" unutar koje kategorije pod pojam "dobavljača" spadaju režije (npr. dobavljači plina, struje), kao i dobavljači drugih usluga, pa tako i odvjetnici, javni bilježnici. Ističe se da bi se za svaku pojedinu organizacijsku jedinicu, za svaku od traženih godina trebalo izlučiti podatke o isplatama određenoj vrsti dobavljača - konkretno odvjetnicima i to izlučujući tražene podatke po imenima svakoga od njih. Navodi se da tijelo javne vlasti ne raspolaže traženim podatkom kao gotovim podatkom, odnosno da zatražena  informacija kao takva ne postoji, radi čega bi se zahtjev odnosio na zahtjev za stvaranje nove informacije.

Dopisom Povjerenice za informiranje KLASA gornja od  1. prosinca 2017. godine ponovno je zatraženo od tijela javne vlasti dostava informacija koje su predmet postupka.

Tijelo javne vlasti je dopisom KLASA: ZGH-04-17-04, URBROJ: 01-10-03/4-17-50 od 13. prosinca 2017. godine obavijestilo Povjerenicu za informiranje da zbog velikog opsega informacija iste nisu u mogućnosti dostaviti te predlažu da se izvrši neposredni uvid u informacije.

U žalbenom postupku ovlaštena službena osoba Ureda povjerenice za informiranje izvršila je uvid u tražene informacije u prostorijama Zagrebačkog holdinga d.o.o. dana 5. veljače 2018. godine. Uvidom u informacije koje su predmet postupka utvrđeno je da svaka od 17 organizacijskih jedinica Zagrebačkog holdinga d.o.o. zasebno vode financijsko- računovodstvene poslove te imaju zasebne podatke o dobavljačima/kupcima/partnerima. Informacije o isplatama odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima koje su predmet ovog postupka nalaze se u tablicama nazvanim ovisno o organizacijskoj jedinici "Saldo lista kupaca-dobavljača", "Promet dobavljača" ili "Stanje partnera" koje sadrže šifru, naziv, promet, saldo, osobni identifikacijski broj. Tablice o kupcima/dobavljačima/partnerima za jednu godinu za jednu organizacijsku jedinicu imaju u pravilu između šest do deset stranica te se radi o ukupno 500 do 600 stranica tablica za sve organizacijske jedinice za tražene godine.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96)propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.

Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da zatraženi podaci predstavljaju poslovnu tajnu, te bi iznošenjem istih prvostupanjsko tijelo kršilo odredbe zaključenih ugovora o zastupanju.

Pozivanje prvostupanjskog tijela da tražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu je neutemeljeno s obzirom na to da nisu traženi ugovori koje je prvostupanjsko tijelo sklopilo s odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima, već su tražene informacije o ukupnim isplatama odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima po godinama. Povjerenica za informiranje je utvrdila da davanjem traženih informacija o ukupnim isplatama odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima po polugodištima pojedinih godina ne dolazi do otkrivanja sadržaja predmetnih ugovora, odnosno ne omogućavaju se podaci koje je pravne radnje, u kojem obimu i po kojoj cijeni ugovorilo tijelo javne vlasti s pojedinim odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima.

Nadalje, Povjerenica za informiranje je utvrdila da informacije koje žalitelj traži predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima (isplate odvjetnicima), u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama što znači da u konkretnom slučaju tijelo javne vlasti nije niti bilo dužno provoditi test razmjernosti i javnog interesa u odnosu na dio informacije iz koje je razvidno kome i u kojem iznosu su izvršena predmetna plaćanja.

Stoga, Povjerenica za informiranje utvrdila je kako je potrebno omogućiti pristup traženim informacijama preslikama dijelova tablica saldo lista/promet/stanje kupaca/dobavljača/partnera s podacima o isplatama odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima po polugodištima za razdoblje od 01. siječnja 2012. godine do 31. prosinca 2016. godine.

Napominje se da tijelo javne vlasti treba dostaviti informacije, a korisnik iz dostavljenih podataka može sam vidjeti poredak isplata.

Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. navedenog članka.

S obzirom da tablice s traženim informacijama sadrže osobne podatke kao što su podaci o osobnom identifikacijskom broju odvjetnika fizičke osobe, valjalo je u žalbenom postupku provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 25. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Povjerenica za informiranje smatra da u odnosu na podatke o osobnom identifikacijskom broju odvjetnika fizičke osobe ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Osim toga, podaci o osobnom identifikacijskom broju odvjetnika fizičkih osoba ne odnose na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava tih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Nadalje, potrebno je imati u vidu i odredbu članka 19. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojemu tijela javne vlasti imaju pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova nastalih pružanjem informacije te dostavom informacije, a sukladno Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14 i 15/14) koje je donijela Povjerenica za informiranje.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkom 1., 2., i 3. izreke.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.