KLASA: UP/II-008-07/17-01/857
URBROJ: 401-01/10-18-2
Zagreb, 01. ožujka 2018. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave-Središnjeg ureda, KLASA: UP/I-032-01/17-01/40, URBROJ: 513-07-21-00-17-3 od 31. kolovoza 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave-Središnjeg ureda, KLASA: UP/I-032-01/17-01/40, URBROJ: 513-07-21-00-17-3 od 31. kolovoza 2017. godine protiv kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je tražio kopiju akta/rješenja bez privatnih podataka koje regulira status kč 3032/1 KB, izgrađeno zemljište, te kopiju akta/rješenja bez privatnih podataka koje regulira status kč 3029 kb 47 KUĆA, zk. ul. 735, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da zatražene informacije predstavljaju poreznu tajnu sukladno članku 8. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, 115/16).
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da službenik za informiranje samo prosljeđuje odgovore nadležnih službi. Poziva se na zaštitu javnog interesa te ističe da se prvostupanjsko tijelo provokativno poziva na test razmjernosti i javnog interesa. Ističe da je u slučaju kolizije zemljišnih knjiga i katastra mjerodavno stanje u zemljišnim knjigama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba nije osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 09. kolovoza 2017. godine tražio sljedeće podatke:
1. Kopiju rješenja bez privatnih podataka koje regulira status kč 3032/1, izgrađeno zemljište, zk. ul. 1665 u poreznoj upravi Crikvenica/Rijeka obzirom da se nelegalni app kuća za odmor(?)(suvlasnici, prebivalište Rijeka, .........) NASILNO kb 47A I. kat iznajmljuje, a nema OIB u zk. ul. br. 1665, (UDU PGŽ/Crikvenica, ........./ ........./ ........., državni tajnik MINT/TUR.INSPEKCIJA, odnosno
2. Kopiju rješenja bez privatnih podataka koje regulira status kč 3029 KUĆA zk. ul. 735 k.o. Dramalj, u poreznoj upravi, obzirom da se kb 47 ne iznajmljuje (odjavljeno iznajmljivanje), suvlasnici ne prebivaju, žive i rade u Rijeci, a da je zgrada 47 u katastru nekretnina spojena u kb 47A, kč 3032/1 – IZGRAĐENO ZEMLJIŠTE-NELEGALNA ZGRADA, RUŠI SE II. KAT – ZATVORENO GRADILIŠTE, pozivom na ZZK čl. 10. st. 3.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje.
Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija porezna tajna sukladno zakonu.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da zatražena informacija predstavlja poreznu tajnu, da se na istu ne mogu primijeniti zakonska izuzeća od porezne tajne.
Člankom 8. stavkom 1. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine”, 115/16) propisano je da je porezno tijelo dužno kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku, te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojim raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima.
Uvidom u zemljišno knjižni izvadak za zk. ul. 1665., k.o. SV. JELENA, Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Crikvenica, utvrđeno je da su kao suvlasnici nekretnine označene kao kč. br. 3032/1, u naravi izgrađeno zemljište i dvorište ukupne površine 54čhv, upisani ......... i ........., svatko u ½ dijela.
Iz zemljišnoknižnog uloška za zk. ul. br. 735, k.o. SV. JELENA, Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Crikvenica, također proizlazi da su kao suvlasnici nekretnine označene kao kč. br. 3029 u naravi kuća, površine 9 čhv, odnosno čestice označene kao kč. br. 3105, u naravi kuhinjski vrt u Manestri, upisani ......... i ........., svatko u ½ dijela.
Daljnjim uvidom u navedeni zemljišnoknjižni izvadak razvidno je da su izvršene četiri zabilježbe (pod brojevima Z-3063/14, Z-4063/14, Z-4118/14 i Z-27586/17) po prigovorima, odnosno žalbama ........., žalitelja u ovom postupku.
Nadalje je utvrđeno da je pod brojem Z-2672/15 na predmetnim nekretninama zabilježen spor na temelju prijedloga ........., a koji se vodi kod Upravnog suda u Rijeci br. UsI-545/2012 zbog nelegalnosti zgrade.
S obzirom da se predmet zahtjeva žalitelja odnosi na pitanje iznajmljivanja nekretnine, ističe se da se sukladno članku 56. Zakona o porezu na dohodak (“Narodne novine”, 115/16) dohotkom od imovine i imovinskih prava, između ostalog, smatra i razlika prihoda po osnovi najamnine i izdataka koji su poreznom obvezniku nastali u vezi s navedenim primicima.
Dakle., iz svega navedenog može se utvrditi da akti, koje žalitelj traži predstavljaju podatak u vezi s poreznim postupkom u smislu članka 8. Općeg poreznog zakona, posebno imajući u vidu odredbu članka 95. Općeg poreznog zakona prema kojem porezno tijelo na temelju činjenica utvrđenih u poreznom postupku donosi porezno rješenje.
Osim toga, Povjerenica za informiranje smatra da osnovano prvostupanjsko tijelo navodi da se u konkretnom slučaju ne mogu primijeniti izuzeća od obveze čuvanja porezne tajne iz članka 8. stavka 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine”, 115/16).
Također se ističe da je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti pristup informacija od javnog značaja, a što je naglašeno kroz odredbu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojoj korisnik može javno iznositi informaciju kojom raspolaže sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
U konkretnom slučaju, Povjerenica za informiranje smatra da je iznošenje podatka o tome jesu li određene fizičke osobe, za nekretninu u privatnom vlasništvu platile porez, odnosno iznošenje podataka o tome na koji je način regulirana eventualna porezna obveza, nespojivo s institutom porezne tajne.
Naime, u konkretnom slučaju Povjerenica za informiranje smatra da preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na javni interes, budući da je iz gore navedenog zemljišnoknjižnog izvatka razvidno postojanje privatnopravnog odnosa između žalitelja i suvlasnika navedene nekretnine, pa je očito da za tražene informacije postoji isključivo žaliteljev osobni interes.
Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedene nekretnine, predmetne informacije ne odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet) pa se ne mogu niti prihvatiti žalbeni navodi žalitelja kojim poziva na zaštitu javnog interesa.
Što se tiče navoda žalitelja da traži navedena rješenja bez osobnih podataka, ističe se da je sukladno članku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da informacije koje tijela javne vlasti daju moraju biti pravodobne, potpune i točne.
Kad bi se na poreznim aktima prekrili svi osobni podaci koji ukazuju na osobu na koju se akt odnosi, tada bi se izgubio smisao davanja informacije, jer bi tražena informacija bila nepotpuna, što je u suprotnosti s člankom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Ostali žalbeni navodi u kojima se paušalno izvodi sumnja u kriminal, zbog činjenice da u zemljipšnim knjigama nisu navedeni osobni identifikacijski brojevi vlasnika nekretnina nisu od utjecaja na odluku u ovoj pravnoj stvari.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.