KLASA: UP/II-008-07/17-01/1007

URBROJ: 401-01/10-18-2

Zagreb, 01. ožujka 2018. godine

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu, broj: PPI-DO-12/17-5 od 19. listopada 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu, broj: PPI-DO-12/17-5 od 19. listopada 2017. godine.

2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj), u dijelu pod točkama 6. i 7. zahtjeva za pristup informacijama kojim je tražio ispis šifrarnika za „vrste podnesaka“ (24. Administriranje podataka – Unos, ažuriranje i održavanje šifrarnika, te ispis šifrarnika za Unos dolaznih pismena, temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje zatražene informacije.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj ističe da je počinjena bitna povreda odredaba upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku jer prvostupanjsko rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama, odnosno može li administrator sustava doći do traženih podataka. Smatra da se obrazloženje odnosi samo na pojedinačni pristup sustavu CTS. Zaključno navodi da je pogrešno primijenjena odredba članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 20. rujna 2017. godine tražio sljedeće informacije:

1. Koristi li tijelo javne vlasti CTS u kaznenom odjelu i od kada

2. Ako tijelo javne vlasti ne korist CTS, koji je razlog tome ili ima li u planu uvođenje i slično

Ako tijelo javne vlasti koristi CTS u kaznenom odjelu

3. Koliko državno odvjetničkih dužnosnika te savjetnika koristi CTS

4. Da li svi ili koliko državno odvjetničkih dužnosnika te savjetnika u kaznenom odjelu raspolaže primjerkom posebnih uputa za unos podataka za kaznene odjele u CTS

5. Ima li sadašnji službenik za informiranje pristup CTS u kaznenom odjelu, ako da u kojim funkcijama

6. Ispis šifrarnika za „vrste podnesaka“ (24. Aministriranje podataka – Unos, ažuriranje i održavanje šifrarnika)

7. Ispis šifrarnika za Unos dolaznih pismena

Uvodno se ističe da su dopisom prvostupanjskog tijela, PPI-DO-12/17-4 od 19. listopada 2017. godine žalitelju dostavljene informacije pod točkama 1. do 5. zahtjeva za pristup informacijama. Navedeni dopis žalitelj je zaprimio dana 23. listopada 2017. godine, što je vidljivo iz dostavnice koja prileži spisu, pa su predmet ovog postupka informacije koje žalitelj traži pod točkama 6. i 7. zahtjeva za pristup informacijama.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao niti stvaranje nove informacije.

Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Iz obrazloženja pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da sadržaj šifrarnika kao dijela programa Sustava za praćenje predmeta može predstavljati informaciju, ali ne za onoga tko sadržaj šifrarnika kao dijela tog programa koristi isključivo radi unosa pojedinih podnesaka i pismena u sustav.

Navedenu argumentaciju prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

Naime, sustav CTS je jedinstveni sustav upravljanja predmetima državnog odvjetništva kojeg koriste sva općinska i županijska državna odvjetništva, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i USKOK.

Iz poveznice http://www.dorh.hr/IBM-ovSustavZa proizlazi da navedeni sustav poboljšava efikasnost Državnog odvjetništva u radu na kaznenom predmetima, te omogućava državnim odvjetnicima pristup informacijama o statusu predmeta u realnom vremenu, kontrolu kretanja predmeta po poslovnim procesima i kvalitetniji nadzor nad radom državnih odvjetnika i objektivnu procjenu njihova rada, te učinkovitiju administraciju.

Iz dokumentacije za nadmetanje, Prilog 1 – Opis poslova – Nadogradnja Sustava za praćenje predmeta (CTS) i Baze ratnih zločina Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (stranica 31) proizlazi da Informacijski sustav Sustava za praćenje predmeta (CTS) u sebi sadrži sljedeće podatkovne cjeline za kaznene cjeline: 1. Osnovni podaci o predmetu, 2. Dolazna pismena, prilozi i oduzeti predmeti, 3. Sudionici i ostale osobe, 4. Kvalifikacije i odgovori optužnog vijeća, 5. Dopisi i odluke, 6. Državnoodvjetničke radnje (DO radnje), 7. Pozivi, 8. Izvidi, 9. Istrage, odnosno pripremni postupci, 10. Istraživanja, 11. Dokazne radnje, 12. Istražni zatvori i pritvori, 13. Sadržaj presude, 14. Žalbe, 15. Naredbe, 16. Upozorenja, 17. Otpravci, 18. Kretanje spisa, 19. Vezani spis, 20. Pismena i dokazi i 21. Upisnik radnje.

Uvidom u stranici 39. gore navedenog dokumenta Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije proizlazi da je pod točkom 7. pod naslovom „Rad s predmetom – dolazna pismena“, pod „Opis, varijante i uvjeti za izvršenje funkcionalnosti“ navedeno sljedeće: Unos osnovnih podataka o dolaznim pismenima: vrsta dolaznog pismena – odabir iz šifrarnika ovisno o vrsti predmeta, broj stranica, podnositelj, način zaprimanja, datum zaprimanja i dr.

Uzimajući u obzir žaliteljevo pojašnjenje koje je upućeno prvostupanjskom tijelu e-mailom dana 04. listopada 2017. godine (zaprimljeno dana 05. listopada 2017. godine pod brojem PPI-DO-12/17-3), moglo bi se zaključiti da je predmet žaliteljeva zahtjeva o tome koju mogućnosti nudi sustav za „vrste podnesaka“, odnosno „unos dolaznih pismena“.

Naime, iz stanja spisa ne proizlazi da žalitelja zanima konkretni predmet, odnosno na koji je način u konkretnom predmetu upisan pojedini podnesak odnosno dolazno pismeno.

Razmatrajući navode prvostupanjskog rješenja može se utvrditi da ovlaštena osoba prilikom unosa podataka bira šifrarnik s popisom ponuđenih vrsta podnesaka ili pismena te izabire jednu od ponuđenih mogućnosti, Povjerenica za informiranje smatra da se ne može prihvatiti navod prvostupanjskog tijela da isti ne posjeduje navedene informacije.

Dakle, iz samog očitovanja prvostupanjskog tijela proizlazi da isti posjeduje tražene informacije, jer mu iste omogućavaju da pojedino pismeno ili podnesak poveže s konkretnim predmetom.

Osim toga, izreka i obrazloženje prvostupanjskog tijela su proturječni, jer ako prvostupanjsko tijelo ne posjeduje navedene informacije, tada nije jasno zbog čega se u obrazloženju navode razlozi o tome da isto ne predstavlja informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona.

S obzirom na to da je nesporno da prvostupanjsko tijelo koristi CTS sustav, te s obzirom da u u rješenju navedene pojedine mogućnosti koje šifrarnik nudi (primjerice „izvješće“, „bilješka“ i „zapisnik“, ne mogu se prihvatiti navodi prvostupanjskog tijela koji smatra da bi sadržaj šifrarnika predstavljao informaciju za određene korisnike, a za određene ne.

Naime, ako određeni podatak predstavlja informaciju, tada isti mora predstavljati informaciju u odnosu na sve korisnike jednako, a što je odraz načela jednakosti propisanog člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Kako je sustav CTS služi olakšavanju rada državnih odvjetništava, te kako sadržaj šifrarnika prvostupanjsko tijelo koristi u svom radu, za sada nije moguće niti prihvatiti navode prvostupanjskog tijela da sadržaj šifrarnika ne bi predstavljao informaciju u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Slijedom navedenog, a zbog pogrešne primjene članka 23. stavka 4. i članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, valjalo je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe iz ovog rješenja, odnosno da pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.