REPUBLIKA

KLASA: UP/II-008-07/16-01/613

URBROJ: 401-01/11-17-10

Zagreb, 11. rujna 2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ……… iz Čilipa, ………, izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Adriatic Croatia International Club d.d. od 10. listopada 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Adriatic Croatia International Club d.d. od 10. listopada 2016. godine.

2. Djelomično se odobrava ……… pristup sljedećim informacijama:

a) za izabranog kandidata ………:

- preslici Svjedodžbe o završnom ispitu Pomorsko tehničke škole Dubrovnik, Ur.broj: 91./2002., Matični broj: 5-65/1998, XIII-1220 na način da se prekriju: jedinstveni matični broj građana, osobno ime roditelja, datum, mjesto i država rođenja, državljanstvo, narodnost, datum upisa u obrazovni program, razdoblje polaganja završnog ispita, ocjene u pogledu uspjeha te ocjena općeg uspjeha na završnom ispitu;

- preslika dozvole za voditelja brodice na način da se na istoj prekriju: fotografija, mjesto i datum rođenja te datum važenja;

- preslici potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Dubrovniku o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje KLASA: 034-04/15-03/6, URBROJ: 341-5-05/8-15-19158 od 10. studenoga 2015. godine na način da se na istoj prekriju: datum rođenja, državljanstvo, osobni broj i osobni identifikacijski broj te u pripadajućoj tablici sljedeći stupci: „osnova osiguranja“, „početak osiguranja“, „prestanak osiguranja“, „radno vrijeme (broj sati dnevno)“, „ugovor o radu sklopljen na“;

- preslici Potvrde o stupnju poznavanja jezika Sveučilišta u Dubrovniku, Centra za jezike na način da se na istoj prekrije akademska godina;

b) za izabranog kandidata ………:

- preslici Svjedodžbe o završenom obrazovanju Tehničkog školskog centra, OOUR Elektro škola „Nikola Tesla“ Djelovodni broj: 102-20/91, Broj matične knjige 2520/XV na način da se prekriju: osobno ime roditelja, datum, mjesto i država rođenja te školska godina;

- preslici dozvole za voditelja brodice na način da se na istoj prekriju: fotografija, mjesto i datum rođenja te datum važenja izabranog kandidata;

- preslici potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Dubrovniku o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje KLASA: 034-04/15-03/6, URBROJ: 341-5-05/8-15-18920 od 5. studenoga 2015. godine na način da se na istoj prekriju: datum rođenja, državljanstvo, osobni broj i osobni identifikacijski broj te u pripadajućoj tablici sljedeći stupci: „osnova osiguranja“, „početak osiguranja“, „prestanak osiguranja“, „radno vrijeme (broj sati dnevno)“, „ugovor o radu sklopljen na“;

c) za izabranog kandidata ………:

- preslici Svjedodžbe o završnom ispitu Srednje škole fra Andrije Kačića Miošića u Pločama, Klasa: 602-05/02-01, Ur.broj: 2165-18-01-02-33, Matični broj: R-5/1999, na način da se prekriju: osobno ime roditelja, datum, mjesto i država rođenja, državljanstvo, narodnost, datum upisa u obrazovni program, razdoblje polaganja završnog ispita, ocjene u pogledu uspjeha te ocjena općeg uspjeha na završnom ispitu;

- preslika dozvole za voditelja brodice na način da se na istoj prekriju: fotografija, mjesto i datum rođenja te datum važenja;

- preslici potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Dubrovniku o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje KLASA: 034-04/15-03/6, URBROJ: 341-5-05/8-15-19592 od 18. studenoga 2015. godine na način da se na istoj prekriju: datum rođenja, državljanstvo, osobni broj i osobni identifikacijski broj te u pripadajućoj tablici sljedeći stupci: „osnova osiguranja“, „početak osiguranja“, „prestanak osiguranja“, „radno vrijeme (broj sati dnevno)“, „ugovor o radu sklopljen na“;

3. Nalaže se trgovačkom društvu Adriatic Croatia International Club d.d. da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanje prava na pristup informacijama kojim je zatražena natječajna dokumentacija osoba koje su zaposlene na radna mjesta kućni majstor/mornar i mornar, temeljem odredbe članka 15. stavka 2 točke 2. i 4. i članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su tražene informacije poslovna ili profesionalna tajna te zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu, u kojoj u bitnome navodi da je pobijanim rješenjem odbijen njegov zahtjev od 2. ožujka 206. godine kojim je zatražio natječajnu dokumentaciju za radna mjesta mornar-kućni majstor i mornar u ACI marini u Slanom. Nadalje, navodi da je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev zbog moguće povrede osobnih podataka te mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama, pa stoga rješenje osporava u cijelosti zbog nepotpuni i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene Zakona o zaštiti osobnih podataka i Zakona o pravu na pristup informacijama. Ističe da iako se u članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama navode drugi izvori informacija, iste nije u mogućnosti ostvariti te nije stranka u nijednom postupku koji se navodi. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su  informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama  od 2. ožujka 2017. godine zatražio od tijela javne vlasti, trgovačkog društva Adriatic Croatia International Club d.d. (dalje u tekstu: ACI d.d.) natječajnu dokumentaciju osoba koje su zaposlene na radna mjesta kućni majstor/mornar i mornar. Također je utvrđeno da trgovačko društvo ACI d.d. postupajući po navedenom zahtjevu donijelo rješenje od 15. ožujka 2016. godine kojim je predmetni zahtjev odbijen zbog toga što tražene informacije zaštićene Zakonom o zaštiti osobnih podataka, a koje je poništeno rješenjem Povjerenice za informiranje KLASA: UP/II-008-07/16-01/392, URBROJ: 401-01/11-16-01 od 2. rujna 2016. godine te je istim predmet vraćen trgovačkom društvu ACI d.d. na ponovni postupak. Utvrđeno je i da je nakon provedenog ponovnog postupka trgovačko društvo ACI d.d. donijelo rješenje od 10. listopada 2016. godine, kojim je odbilo predmetni zahtjev jer su tražene informacije poslovna ili profesionalna tajna te zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se da u konkretnom slučaju postoji primjena više zakona kojima se priznaju i ograničavaju prava na pristup informacijama i to pravo na pristup informaciji, pravo pojedinca na zaštitu (tajnost) osobnih podataka i ograničenja tijela javne vlasti u davanju informacije (otkrivanju osobnih podataka drugim primateljima), a radi donošenja pravilne odluke povodom predmetnog zahtjeva proveden je test razmjernosti i javnog interesa kako bi se utvrdilo prevladava li javni interes ili se osobni podaci moraju štiti i ne otkrivati. Nadalje, navodi se da je izvršen uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja se odnosi na provođenje natječajnog postupka za radna mjesta u ACI marini „Veljko Barbieri“ u Slanom i poduzete ostale relevantne radnje s ciljem utvrđivanja osnovanosti podnesenog zahtjeva te je uzeta u obzir činjenica da je podnositelj zahtjeva kandidat u provedenom natječajnom postupku koji predmetnim zahtjevom traži uvid u natječajnu dokumentaciju drugih kandidata, pa se u predmetnom slučaju ne primjenjuje Zakon o pravu na pristup informacijama jer je člankom 1. stavkom 3. citiranog Zakona propisano da se odredbe Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom. Također, navodi se da u odnosu na druge podatke sadržane u natječajnoj dokumentaciji, a koji podaci nemaju izravne veze sa vlastitom dokumentacijom podnositelja zahtjeva kao kandidata, proveden je test razmjernosti i javnog interesa uvažavajući pri tome zakonska ograničenja pristupa traženim informacijama koja se prije svega odnose na ustavnu i zakonsku zaštitu privatnog života i tajnosti osobnih podataka, nepostojanja privole ispitanika, odnosno izričitog očitovanja volje kojom on izražava suglasnost s obradom njegovih osobnih podataka te mogućnost podnošenja zahtjeva za utvrđivanje povrede prava s mogućim sankcijama prema voditelju zbirke osobnih podataka koji je dao informaciju te je stoga nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno da u konkretnom slučaju ne preteže javni interes za dobivanjem zatraženih informacija, već postoji isključivo interes podnositelja zahtjeva da dođe do predmetnih informacija, a ukoliko bi mu se omogućio pristup traženim informacijama, osobni podaci, koji ne čine samo ime i prezime osobe već i sva obilježja specifična za njezin identitet, a koji su prikupljeni u tijeku odabira kandidata za predmetno radno mjesto, bili bi povrijeđeni. Zaključno, u obrazloženju pobijanog rješenja ističe se da ako bi se temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama omogućile tražene informacije koje tijelo javne vlasti posjeduje u odnosu na ostale kandidate, tada bi istu informaciju trebao dobiti  bilo koji korisnik koji bi je zatražio, a davanjem i otkrivanjem takvih podataka došlo bi do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka.  

Člankom 25. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti dužna Povjereniku u postupku po žalbi protiv rješenja o ograničenju informacija iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, omogućiti uvid u informacije koje su predmet postupka.

Sukladno navedenoj obvezi trgovačko društvo ACI d.d. dostavilo je, uz spis predmeta, Povjerenici za informiranje sljedeće: tekst natječaja za novootvorena radna mjesta u ACI marini „Veljko Barbieri“ od 4. studenoga 2015. godine i tekst natječaja za novootvorena radna mjesta u ACI marini „Veljko Barbieri“ od 2. ožujka 2016. godine te natječajnu dokumentaciju izabranih kandidata ………, ………, ……… i ……….

U odnosu na dostavljenu dokumentaciju valja istaknuti da predmet žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nije natječajna dokumentacija ……… koji je izabran na Natječaju za popunjavanje novootvorenih radnih mjesta u ACI marini „Veljko Barbieri“ – Slano raspisanom 2. ožujka 2016. godine.

U članku 15. navedenog Zakona propisana su ograničenja prava na pristup informacijama. Tako je stavkom 2. točkom 2. citiranog članka Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu, a u točki 4. propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Zakonodavac je također u članku 16. Zakona propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke, kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4., provede test razmjernosti i javnog interesa koji podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije navedenih izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, procijeni hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona te kako bi do odluke, pronađe ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Od provođenja navedenog testa izuzete su informacije o raspolaganju javnim sredstvima i iste su dostupne javnosti, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

Članak 19. stavak 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisuje da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavak 2. istog  članka Zakona propisuje da se općim aktom  ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Odredbom članka  7. stavka 1. podstavka 1. do 8. istog Zakona propisani su  pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka.

U članku 11. stavku 3. Zakona o zaštiti osobnih propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Iz dokumentacije u spisu proizlazi da je žalitelj bio kandidat na natječaju za koji traži natječajnu dokumentaciju izabranih kandidata za radna mjesta kućni majstor-mornar i mornar.

Sukladno članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se kad je dostupnost informacijama iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena, kao i kad je informacija dostupna primjenom drugog propisa.

S obzirom da je iz spisa predmeta proizlazi da žalitelju, kao sudioniku u natječajnom postupku, tražene informacije nisu dostupne temeljem posebnog propisa, on kao i svaka treća osoba, koja nije sudjelovala u natječajnom postupku, ima pravo podnijeti zahtjev za pristup informacijama i tražiti pojedine informacije iz natječajnog postupka te  mu je, kao i bilo kojoj drugoj osobi koja nije sudionik natječaja, temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama uređen pristup natječajnoj dokumentaciji (pravo uvida, kao i pravo na pravljenje preslika).

U žalbenom postupku utvrđeno je da se tražene informacije odnose na radna mjesta 4. mornar – kućni majstor (1 izvršitelj) i 5. mornar I (4 izvršitelja) iz Natječaja za novotvorena radna mjesta u ACI marini „Veljko Barbieri“ – Slano raspisanog 4. studenoga 2015. godine. Nadalje, utvrđeno je da su uvjeti za radno mjesto 4. mornar – kućni majstor srednja stručna sprema elektrotehničke, tehničke ili slične struke, 2 godine radnog iskustva, poznavanje engleskog jezika, položen ispit za voditelja brodice B kategorije i poznavanje pomorskih vještina, dok su za radno mjesto mornar I uvjeti srednja stručna sprema pomorske, tehničke ili druge struke, jedna godina radnog iskustva, dobro govorno sporazumijevanje na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku, položen ispit za voditelja brodice B kategorije i poznavanje pomorskih vještina, a kandidati kao natječajnu dokumentaciju trebaju dostaviti: molbu za zaposlenje sa opisom motivacije, životopis, presliku osobne iskaznice, dokaz o ispunjavanju uvjeta stručne spreme i potrebnih znanja i vještina i elektronički zapis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje podataka o radnom stažu.

Povjerenica za informiranje je uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrdila da ista sadrži osobne podatke. Ujedno je u žalbenom postupku razmotrila da li je moguće postupiti temeljem odredbe članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te je utvrđeno da je moguće žalitelju odobriti djelomičan pristup zatraženim informacijama.

U odnosu na zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u navedenom slučaju zaštićen. Određeni podaci o kandidatima koji su izabrani na javnom natječaju vlasti, poput imena i prezimena, kvalifikacije i vještine potrebne za radno mjesto na koje se prima, a koje su tražene u raspisanom natječaju, kao i odluke, bodovanja i zapisnici te ostali relevantni materijali nastali u natječajnom postupku (primjerice, bodovi i rang lista svih kandidata nakon provedenog intervjua ili testiranja, ukupna bodovna ili rang lista, zapisnik natječajne komisije), iako predstavljaju osobne podatke, ne mogu se smatrati zaštićenima temeljem Zakona o zaštiti osobnih podataka, već predstavljaju podatke od javnog interesa jer će izabrani kandidat, kao osoba primljena na radno mjesto, za svoj rad biti plaćen iz javnih sredstava. Prema odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne su javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Stoga je utvrđeno da ne dolazi do kršenja Zakona o zaštiti osobnih podataka ako se dostave osobni podaci izabranog kandidata, kao što su ime i prezime, zanimanje i radno iskustvo.

Kada se radi o razlozima protiv omogućavanja pristupa zatraženim informacijama, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa traženim informacijama otkrivanje osobnih podataka. Stoga je potrebno razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta nezakonitom uporabom nečijih osobnih podataka.

U žalbenom postupku utvrđeno je da bi otkrivanjem podataka kao što su ime i prezime roditelja, dana, mjeseca, godine i mjesta rođenja, nacionalnosti, mjesta prebivališta, jedinstvenog matičnog broja građana, ocjena, razdoblja obrazovanja, kao i motivacijskih pisama, životopisa, preslika osobnih iskaznica, zapisnika o obavljenim razgovorima (intervjuima) s odabranim kandidatima u konkretnom slučaju došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes, pa stoga Povjerenica za informiranje smatra da je iste potrebno zaštititi. Isto tako, potreba zaštite postoji i u odnosu na preostalu dokumentaciju koju su odabrani kandidati dostavljali kao dio prijave na predmetni natječaj  i kojom su dokazivali svoja dodatna znanja i vještine koje posjeduju, s obzirom da ista nije propisana kao obvezatna u Natječaju za popunjavanje novootvorenih radnih mjesta u ACI marini „Veljko Barbieri“ – Slano raspisanom 4. studenoga 2011. godine.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da  kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temeljem članka 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u točki 2. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.    

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc Anamarija Musa, dipl. iur.