KLASA: UP/II-008-07/17-01/397
URBROJ: 401-01/05-18-12
Zagreb, 23. 2. 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ……… iz Koprivnice, ………, izjavljene protiv odgovora na zahtjev za pristup informacijama trgovačkog društva Komunalac d.o.o., broj 6007/17 od 26. 4. 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se odgovor na zahtjev za pristup informacijama trgovačkog društva Komunalac d.o.o., broj 6007/17 od 26. 4. 2017. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim odgovorom na zahtjev za pristup informacijama trgovačkog društva Komunalac d.o.o., koji ima značenje rješenja o odbijanju, odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 11. 4. 2017. godine u točkama 1. i 2. zahtjeva, kojima je žalitelj zatražio: „1. Dostavu ugovora koji je dana 7. 2. 2017. godine potpisala Maja Hleb, predsjednica uprave Komunalac d.o.o., te Karl Kraus, direktor RWE Hrvatska d.o.o., a kojima je prema riječima istih RWE Hrvatska d.o.o. stekla 75% poslovnih udjela trgovačkih društava KOPRIVNICA PLIN d.o.o. i KOPRIVNICA OPSKRBA d.o.o.; 2. Dostavu dokumenta kojim se jamči da u trgovačkim društvima KOPRIVNICA PLIN d.o.o. i KOPRIVNICA OPSKRBA d.o.o. neće biti otpuštanja radnika kao i da će sjedište istih ostati u Koprivnici.“ Navedene točke zahtjeva su odbijene temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu.
Protiv navedenog odgovora trgovačkog društva Komunalac d.o.o., žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi kako mu je uskraćeno pravo na pristup informacijama u točkama 1. i 2. zahtjeva, dok je u pogledu točke od 3. do 6. usvojio zahtjev za pristup informacijama te korisniku dostavio tražene informacije. Žalitelj nadalje navodi kako smatra da je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo zakonske odredbe o poslovnoj tajni te kako nije provelo test razmjernosti i javnog interesa. Žalitelj naglašava javni interes da zatražene informacije budu javno objavljene, prvenstveno jer svaki građanin Koprivnice ima pravo znati kako trgovačka društva koja su u 100% vlasništvu grada raspolažu svojom imovinom, u ovom slučaju prodajom poslovnih udjela drugog trgovačkog društva koji je također u 100% vlasništvu grada. Žalitelj navodi kako je sam postupak prodaje proveden postupkom javnog natječaja pa i iz tog razloga ne postoji razlog da bi se sklopljeni ugovor smatrao poslovnom tajnom. Žalitelj predlaže da se njegova žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 11. 4. 2017. godine zatražio od trgovačkog društva Komunalac d.o.o. sljedeće informacije: „1. Dostavu ugovora koji je dana 7. 2. 2017. godine potpisala Maja Hleb, predsjednica uprave Komunalac d.o.o., te Karl Kraus, direktor RWE Hrvatska d.o.o., a kojima je prema riječima istih RWE Hrvatska d.o.o. stekla 75% poslovnih udjela trgovačkih društava KOPRIVNICA PLIN d.o.o. i KOPRIVNICA OPSKRBA d.o.o.; 2. Dostavu dokumenta kojim se jamči da u trgovačkim društvima KOPRIVNICA PLIN d.o.o. i KOPRIVNICA OPSKRBA d.o.o. neće biti otpuštanja radnika kao i da će sjedište istih ostati u Koprivnici; 3. Dostavu podataka o javnom natječaju za prodaju 75% poslovnih udjela trgovačkog društva KOPRIVNICA OPSKRBA d.o.o., s naznakom uvjeta natječaja, natječajne dokumentacije kao i gdje je i kada natječaj objavljen; 4. Informaciju o visini naknade koju KOMUNALAC d.o.o. plaća OPĆINI NOVIGRAD PODRAVSKI za koncesiju za prikupljanje i odvoz miješanog komunalnog otpada te dostavu odluke na temelju koje KOMUNALAC d.o.o. obavlja prikupljanje i odvoz miješanog komunalnog otpada na području OPĆINE NOVIGRAD PODRAVSKI; 5. Na temelju kojeg javnog natječaja trgovačko društvo OPS ARGENTUM d.o.o. obavlja ugostiteljsku djelatnost na lokaciji ROOSTERS PUBA smještenog u Domu mladih; 6. Dostavu podataka o iznosu nenaplaćenih potraživanja trgovačkih društava KOMUNALAC d.o.o., KOPRIVNICA PLIN d.o.o. i KOPRIVNIČKE VODE d.o.o. te koliko od tog duga otpada na dug poslovnih subjekata.“
Trgovačko društvo Komunalac d.o.o je povodom predmetnog zahtjeva za pristup informacijama žalitelju zahtjeva dostavilo odgovor, broj 6007/17 od 26. 4. 2017. godine, kojim mu je odbijeno pravo na pristup informacijama u točkama 1. i 2. zahtjeva jer zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu, dok je u pogledu točaka od 3. do 6. usvojilo njegov zahtjev te korisniku dostavilo tražene informacije.
U drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako je trgovačko društvo Komunalac d.o.o. prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno utvrdilo činjenično stanje i kako je neodgovarajuće primijenilo zakonske odredbe, te kako je počinilo greške u postupku i formi donošenja odluke kojom se uskraćuje pristup informacijama.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
Nastavno na citirane ustavne i zakonske odredbe, potrebno je istaknuti kako je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. U tom smislu, tijelo javne vlasti je dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima podupire postojanje izuzetka od pristupa propisanog člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Slijedom navedenog, neprihvatljivo je uskraćivanje pristupa informaciji samim navođenjem da ista predstavlja poslovnu tajnu, bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa i bez davanja dodatnih obrazloženja ili dokaza.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes. Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Kako bi se u potpunosti zadovoljile formalne procesne pretpostavke donošenja odbijajućeg rješenja, tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir da je u slučaju kada postoji razlog za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama obvezno provesti test razmjernosti i javnog interesa, s obzirom da njegovo neprovođenje predstavlja bitnu povredu postupka.
Također je potrebno ukazati kako sukladno članku 98. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) rješenje mora imati propisani sadržaj, međutim, tijelo javne vlasti je pristup informacijama ograničilo u formi dopisa te bez upute o pravnom lijeku.
Uz bitnu povredu postupka i forme, potrebno je i razmotriti kriterije temeljem kojih je tijelo javne vlasti utvrdilo da zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu.
Naime, poslovnu tajnu prema članku 19. stavku 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. navedenog zakonskog članka je između ostalog propisano da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom.
Tijelo javne vlasti u pobijanom odgovoru navodi kako je temeljem Ugovora, koji je predmet ovog zahtjeva za pristup informacijama, informacija označena kao poslovna tajna, međutim, slijedom ranije navedene definicije poslovne tajne, trebalo je u prvostupanjskom postupku pružiti valjano obrazloženje kojim bi se jasno i nedvosmisleno identificirali razlozi zbog kojih bi omogućavanjem uvida dovelo do štetnih posljedica za nečije gospodarske interese, što je ratio legis instituta poslovne tajne.
Kako bi se procijenila opravdanost činjenice da je zatražena informacija označena kao poslovna tajna, Povjerenica za informiranje je u nekoliko navrata tijekom žalbenog postupka zatražila od trgovačkog društva Komunalac d.o.o. da joj, temeljem odredbe članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, dostavi informaciju koja je predmet postupka.
Odvjetnik Krunoslav Kunštić, ovlašteni zastupnik trgovačkog društva Komunalac d.o.o. iz Koprivnice, je dana 2. 11. 2017. godine u prostorijama Ureda povjerenice za informiranje prezentirao informacije koje su predmet žalbenog postupka.
S obzirom na to da je prilikom uvida utvrđeno da Ugovor o kupnji i prodaji poslovnih udjela u društvu Koprivnica Plin d.o.o. i Koprivnica Opskrba d.o.o. sadrži odredbu o povjerljivosti, žalbeno tijelo napominje kako Zakon o pravu na pristup informacijama predstavlja organski zakon kojim se razrađuje ustavom zajamčeno temeljeno ljudsko pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, stoga slijedom pravnog načela lex superior derogat legi inferiori Zakon o pravu na pristup informacijama predstavlja viši pravni akt od predmetnog Ugovora, tako da prilikom njihove kolizije, odredbe navedenog Zakona derogiraju odredbe Ugovora.
Trgovačko društvo Komunalac d.o.o. nije uzelo u obzir kako je u stopostotnom vlasništvu grada Koprivnice, dakle predstavlja tijelo javne vlasti, te kako je potpisalo ugovor sa privatnim trgovačkim društvom, RWE, o prodaji većinskog udjela u drugim trgovački društvima u stopostotnom vlasništvu grada Koprivnice, Koprivnica Plin d.o.o. i Koprivnica Opskrba d.o.o., a kako je svemu tome prethodio javni natječaj.
Ugovorna transparentnost ugovora koji sklapa tijelo javne vlasti i koji se odnosi na gradsku imovinu omogućava javnosti evaluaciju tih ugovora, a eventualno onemogućavanje pristupa takvim informacijama bi izazvalo sumnju u dijelu javnosti da poslovna tajna skriva nekompetentnost, loše upravljanje i rad za privatne interese.
Osim toga, dosadašnjom upravnosudskom praksom, rješenjima drugostupanjskog tijela u zaštiti prava na pristup informacijama te teleološkim tumačenjem cilja i svrhe Zakona o pravu na pristup informacijama došlo se je do stajališta kako ugovori između subjekata javnog te subjekata privatnog prava, odnosno između više subjekata javnog prava, predstavljaju informaciju od javnog značaja.
Budući da je Ugovor koji je predmet postupka opsežan, a odvjetnik Krunoslav Kunštić ga nije imao ovlast ostaviti žalbenom tijelu, Povjerenica za informiranje je dopisom KLASA: UP/II-008-07/17-01/397, URBROJ: 401-01/05-17-11 od 2. 11. 2017. godine zatražila od trgovačkog društva Komunalac d.o.o. da joj radi potrebe donošenja drugostupanjske odluke dostavi preslik informacija koje je Goran Kovačić zatražio točkama 1. i 2. zahtjeva od 11. 4. 2017. godine, što tijelo javne vlasti nije učinilo do dana donošenja ovog rješenja.
Povjerenica za informiranje je slijedom navedenog na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješila kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Tijelo javne vlasti je u ponovnom postupku dužno uvažiti stajalište drugostupanjskog tijela da predmetni Ugovor predstavlja informaciju od javnog značaja, međutim, također treba razmotriti potpadaju li određeni dijelovi Ugovora pod izuzetke propisane člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, imajući tom prilikom na umu i mogućnost djelomičnog omogućavanja pristupa informaciji, propisanu člankom 15. stavkom 5. navedenog Zakona. Tijelo javne vlasti također treba imati na umu odredbu članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, te u određenim, zakonom propisanim slučajevima ograničavanja pristupa informaciji, prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa na način da u konkretnom slučaju pruži argumente zašto bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji zaštićeni interes bio ozbiljno povrijeđen te zašto ograničenje od pristupa u konkretnom slučaju preteže nad interesom javnosti da dobije informaciju. Tijelo javne vlasti je potom dužno prikazati utvrđeno činjenično stanje u spisu predmeta i potkrijepiti ga odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar. Ujedno je potrebno imati na umu da je u slučaju uskrate ili djelomične uskrate prava na pristup informacijama potrebno donijeti rješenje koji sadrži sve sastavne dijelove propisane člankom 98. Zakona o općem upravnom postupku.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.