KLASA: UP/II-008-07/18-01/4

URBROJ: 401-01/06-18-3

Zagreb, 14.2.2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ……… iz Đurmanca, ………, zastupanog po ……… iz Đurmanca, ………, izjavljene protiv rješenja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Broj: 05-10/15-2017 od 10.10.2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Broj: 05-10/15-2017 od 10.10.2017. godine.

2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ………, zastupanog po ……… iz Đurmanca, ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama, kojim je zatražio preslike svih ovjerenih Izjava o nepostojanju sukoba interesa i životopise za sve predsjednike i članove Upravnog vijeća Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer korisnik prava na pristup informacijama očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te opterećuje rad i funkcioniranje tijela javne vlasti.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje jer je osporenim rješenjem suprotno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama odbijen njegov zahtjev, kojim je zatražio preslike svih ovjerenih Izjava o nepostojanju sukoba interesa i životopise za sve predsjednike i članove Upravnog vijeća Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Žalitelj navodi da je osporenim rješenjem navedeno tijelo javne vlasti suprotno zakonskim odredbama odbilo njegov zahtjev, a koji je prvi koji je podnio istom tijelu. Od Povjerenice za informiranje traži da poništi osporeno rješenje te mu omogući pristup zatraženim informacijama te na taj način omogući transparentnost legitimiteta svih članova i predsjednika Upravnih vijeća Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Žalitelj smatra da ima pravo na pristup zatraženim informacijama te kako tijelo javne vlasti namjerno uskraćuje zatražene informacije zbog sumnje na sukob interesa određenih članova Upravnog vijeća Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, pa stoga traži od Povjerenice za informiranje da ukine osporeno rješenje  te mu omogući pristup informacijama na koje ,kako navodi, ima pravo prema Ustavu Republike Hrvatske i Zakonu. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 25.9.2017. godine zatražio od Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice sljedeće informacije: moli da mu dostave sve preslike svih ovjerenih izjava o nepostojanju sukoba interesa i životopise za sve predsjednike i članove Upravnog vijeća Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Nadalje je utvrđeno da je Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice rješenjem Broj: 05-10/15-2017 od 10.10.2017. godine odbila zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je smatrala kako korisnik očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te podnosi zahtjeve za pristup informacijama kojima opterećuje rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Iz osporenog rješenja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice razvidno je da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva zloupotreba prava na pristup informacijama. Kod  utvrđivanja zloupotrebe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.

U žalbenom postupku Povjerenica za informiranje zatražila je od Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju dostavu preslike Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2016. i 2017. godinu. Zatraženu dokumentaciju Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice dostavila je Povjerenici za informiranje u postupku koji se po žalbi drugog korisnika vodi u predmetu UP/II-008-07/18-01/5. Uvidom u dostavljene Upisnike o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija iz 2016. godine je razvidno da žalitelj od ukupno 19 podnesenih zahtjeva u istoj godini nije podnio niti jedan zahtjev za pristup informacijama, te da je u 2017. godini Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice zaprimila ukupno 29 zahtjeva za pristup informacijama, od čega je 1 podnio žalitelj.

Procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito činjenicu da je žalitelj podnio 1 zahtjev za pristup informacijama te u odnosu na količinu te narav informacija koje je žalitelj u istom zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Sukladno citiranoj odredbi, tijelo javne vlasti je povodom zahtjeva korisnika dužno provjeriti koje već postojeće odnosno izrađene informacije na koje se odnosi zahtjev ima u svom posjedu (izjave o nepostojanju sukoba interesa, životopise predsjednika i članova Upravnog vijeća tijela javne vlasti), a nakon što utvrdi činjenice postupiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama te u slučaju uskrate informacija iz članka 15. navedenog Zakona donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva.

U slučaju kada ograničava pristup zatraženoj informaciji, tijelo javne vlasti dužno prije donošenja odluke kod pojedinih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama (npr. osobni podaci) provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. istog Zakona. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, mora procijeniti hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava djelomičan pristup informacijama (omogućavanje pristupa uz zaštitu određenih dijelova), a sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Posebno se napominje kako članak 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Također se napominje da je člankom 80. stavkom 1. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine”, broj 120/16.) propisano da su predstavnici naručitelja obvezni potpisati izjavu o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa te je ažurirati bez odgađanja ako nastupe promjene. Stavkom 2. istoga članka je propisano da je naručitelj obvezan na temelju izjava svojih predstavnika: 1. na svojim internetskim stranicama objaviti popis gospodarskih subjekata s kojima je predstavnik naručitelja iz članka 76. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona ili s njim povezane osobe u sukobu interesa ili obavijest da takvi subjekti ne postoje te ih ažurirati bez odgađanja ako nastupe promjene, i 2. u dokumentaciji o nabavi za pojedini postupak javne nabave navesti popis gospodarskih subjekata s kojima je predstavnik naručitelja iz članka 76. stavka 2. u sukobu interesa ili navesti da takvi subjekti ne postoje. U stavku 3. navedenog članka  je propisano da ako naručitelj nema vlastite internetske stranice, popis je obvezan objaviti na oglasnoj ploči, u službenom glasilu ili ga na drugi način učiniti stalno dostupnim zainteresiranoj javnosti.

Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje  u ovom slučaju, vezano za žaliteljevo traženje iz predmetnog zahtjeva, činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u točki 4. izreke rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari u tom dijelu dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje sve izrađene informacije koje se odnose na u predmetnom zahtjevu navedeno traženje posjeduje odnosno dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku  riješiti ovu upravnu stvar.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.    

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.