KLASA: UP/II-008-07/17-01/746

URBROJ: 401-01/03-17-06

Zagreb, 29. prosinca 2017.   

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Zadru Broj: PPI-DO-23/2017 od 13. rujna 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1.    Poništava se rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Zadru Broj: PPI-DO-23/2017 od 13. rujna 2017. godine.

2.    Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražio mjesečno izvješće za siječanj 2015. godine koje je Županijsko državno odvjetništvo u Zadru dostavilo višem državnom odvjetništvu, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama vezano za članak 15. stavak 2. točka 3. istoga Zakona i članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje pobija radi bitne povrede upravnog postupka te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da se u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da informacija predstavlja klasificiran podatak pa je odbijen pristup traženoj informaciji na temelju članka 23. stavka 5. točke 2. i 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Navodi da niti jednom odredbom Poslovnika državnog odvjetništva nije određeno da bi mjesečna izvješća tijela javne vlasti naznačena kao podatak zaštićen Zakonom o tajnosti podataka jer je člankom 36. stavak 4. Zakona o državnom odvjetništvu određeno da se Poslovnikom o državnom odvjetništvu određuje stupanj klasificiranosti tajnosti podataka radi čega je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Nadalje, navodi da je tijelo javne vlasti bilo dužno djelomično omogućiti onom dijelu mjesečnog izvješća koji ne sadrži klasificirane podatke, kao što su statističke tabele o radu kaznenih i građanskoupravnih odjela, radi čega je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Navodi da u nejasno i paušalno obrazloženju pobijanog rješenja tijelo javne vlasti na istaknutu zlouporabu prava na pristup informacijama radi čega na temelju članka 23. stavka 5. točke 5. ZPPI jer ne postoji niti subjektivni i objektivni element čime je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. ZUPa te je pogrešno primijenjeno materijalno pravo, a činjenično stanje je pogrešno utvrđeno. Navodi što se tiče zahtjeva u kojem se traže podaci o mjesečnim izvješćima tijela javne vlasti odnosno godišnjim popisnim listovima te ožaljenih rješenja tijela javne vlasti koji navodno predstavljaju klasificiran podatak, čini se prima facem da tijelo javne vlasti nije poštovalo postupovne odredbe ZPPI radi čega je počinjena bitna povreda upravnog postupka. Navodi da je nejasno u kakvoj je vezi s postavljenim zahtjevom navod iz obrazloženja osporenog rješenja da je zahtjeve podnosio drugim državnim odvjetništvima, čime je počinjena bitna povreda upravnog postupka. Predlaže da se žalba uvaži, ukine pobijano rješenje i vrati na ponovni postupak tijelu javne vlasti, podredno da se preinači te dopusti pristup traženoj informaciji.

Žalba je osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 31. kolovoza 2017. godine podnio zahtjev za pristup informacijama Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru, kao tijelu javne vlasti, kojim je zatražio sljedeće informacije: presliku ili skenirano mjesečno izvješće za siječanj 2015. godine koje je tijelo javne vlasti dostavilo višem državnom odvjetništvu. U zahtjevu se navodi da se mjesečna izvješća koja županijska državna odvjetništva i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta dostavljaju Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske imaju tri dijela: prvi dio se odnosi na izvještavanje o pravnoj i drugoj problematici, drugi dio sadrži izvješća o radu i odlukama u značajnim predmetima, treći dio sastoji se od statističkih tabela o radu kaznenih i građanskopravnih odjela (članak 200. stavak 1. Poslovnika državnog odvjetništva Narodne novine 5/14 i 123/15).

Postupajući po navedenom zahtjevu za pristup informacijama, Županijsko državno odvjetništvo u Zadru donijelo je rješenje Broj: PPI-DO-23/2017 od 13. rujna 2017. godine kojim je odbijen zahtjev za pristup informacijama ……… kojim je zatražio mjesečno izvješće za siječanj 2015. koje je Županijsko državno odvjetništvo u Zadru dostavilo višem državnom odvjetništvu, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2. i 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je tražena informacija poslovna i profesionalna tajna sukladno Zakonu o državnom odvjetništvu kako je to propisano člankom 36. stavak 3. točka 7., tako da se tajnom smatraju podaci iz evidencije državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika te da je valjalo zahtjev odbiti jer su ispunjeni uvjeti propisani u čl.15. st. 2. toč. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, navodi se da podnositelj zahtjeva zloupotrebljava pravo na pristup informacijama jer učestalo zahtjeva dostavu i u zahtjevima traži velik broj informacija i time dolazi do opterećivanja rada i redovnog funkcioniranja kako tog državnog odvjetništva tako i svih državnih odvjetništava u Republici Hrvatskoj, te je i to temelj kojim se odbija zahtjev tražitelja informacija.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Iz pobijanog rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Zadru proizlazi da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva zlouporaba prava na pristup informacijama te poslovna ili profesionalna tajna.

U obrazloženju rješenja navodi se da je tražena informacija poslovna i profesionalna tajna sukladno odredbi članka 36. stavka 3. točke 7. Zakona o državnom odvjetništvu, kojom je propisano da se tajnom smatraju podaci iz evidencije državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, s time da se u obrazloženju rješenja pogrešno poziva na odredbu članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama ako je informacija porezna tajna, sukladno zakonu.

Poslovnu tajnu, prema članku 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96), predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.

Profesionalna tajnu, prema članku 27. istoga Zakona predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni djelatnici te druge službene osobe u obavljanju svog poziva.

Odredbom članka 36. stavka 3. točke 7. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13, 33/15 i 82/15) propisano je da se u radu državnog odvjetništva smatraju tajnim podaci iz evidencije državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.

U članku 26. istoga Zakona propisano je da evidencija državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika sadrži sljedeće podatke: osobne podatke, podatke o imenovanju i razrješenju, podatke o uspjehu tijekom studija, podatke o vježbeničkoj praksi, podatke o stručnom usavršavanju u Pravosudnoj akademiji i drugim oblicima stručnog usavršavanja, podatke o objavljenim stručnim i znanstvenim radovima, ocjenu obnašanja državnoodvjentničke dužnosti, podatke o napredovanju te stegovne kazne.

U članku 200. stavku 1. Poslovnika državnog odvjetništva(„Narodne novine“, broj 5/14 i 123/15) propisano je da mjesečna izvješća koja županijska državna odvjetništva i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta dostavljaju Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske imaju tri dijela: prvi dio se odnosi na izvješćivanje o pravnoj i drugoj problematici, sastancima i općenito izvanpostupovnom radu, drugi dio sadrži izvješća o radu i odlukama u značajnim predmetima i treći dio izvješća sastoji se od statističkih tabela o radu kaznenih i građanskoupravnih odjela uz koje se daju samo najnužniji komentari ako je to potrebno zbog velikih zaostataka ili velikog broja negativnih odluka.

Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku utvrdila da tražena informacija (mjesečno izvješće koje županijsko državno odvjetništvo dostavlja Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske) ne sadrži podatke iz evidencije državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika koji bi se smatrali tajnim podacima te stoga Povjerenica za informiranje ne prihvaća zaključak prvostupanjskog tijela da tražene informacije predstavljaju poslovnu ili profesionalnu tajnu.

Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je cijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.

Povjerenica za informiranje u žalbenom postupku zatražila je od Županijskog državnog odvjetništva u Zadru da joj kao dio spisa predmeta dostavi sve zahtjeve žalitelja zaprimljene u 2016. i u 2017. godini, presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2016. godinu i Upisnika za zahtjeve koji su podneseni u 2017. godini te da popuni i dostavi upitnik objavljen na linku http://www.pristupinfo.hr/procjena-i-samoprocjena-uskladenosti-sa-zakonom-o-pravu-na-pristup-informacijama/. Kao dio spisa predmeta Županijskog državnog odvjetništva u Zadru dostavilo je Povjerenici za informiranje Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija (dalje u tekstu: Upisnik) za 2017. godinu, preslike svih zahtjeva žalitelja tijekom 2017. godine te Upitnik o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti sa Zakonom o pravu na pristup informacijama. U Upisniku za 2017. godinu upisano je 23 zahtjeva (zaključno sa zahtjevom žalitelja od 31. kolovoza 2017. godine). Pregledom navedenog Upisnika utvrđeno je da od ukupnog broja upisanih zahtjeva (23), njih sedam predstavlja zahtjeve za pristup informacijama. Od navedenih sedam zahtjeva za pristup informacijama, šest je zahtjeva žalitelja.

Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrila navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdila da osporeno rješenje treba poništiti, jer nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama.

Prilikom ocjene je li u određenom slučaju došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, prvo u obzir treba uzeti načelo međusobne suradnje i pomoći propisano u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije i korisnika prava na pristup informacijama. Zakon o pravu na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje predstavljaju opterećenje za tijelo javne vlasti), ali, razumljivo, ne razrađuje dodatne kriterije koje tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir kako bi se moglo ocijeniti da je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, ostavljajući rješavanje tog pitanja praksi i uspostavljanju pravnog standarda. Iz zakonskog određenja je jasno da je potrebno ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, ali je potrebno naglasiti da u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Tijelo javne vlasti, bez obzira što korisnik ne treba navesti svrhu traženja informacije, iz eventualne komunikacije s korisnikom i njegovim pojašnjenjima može razmatrati i vrijednost  zatraženih informacija za javni interes. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.

Prema ocjeni Povjerenice za informiranje procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito uzevši u obzir ukupan broj zahtjeva koje je Županijsko državno odvjetništvo u Zadru zaprimilo u 2017. godini zaključno s 31. kolovoza 2017. godine, ukupan broj žaliteljevih zahtjeva zaprimljenih u navedenom tijelu javne vlasti u istoj godini zaključno s 31. kolovoza 2017. godine te informacije koje je žalitelj u istima zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Županijsko državno odvjetništvo u Zadru je prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje te na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenilo odredbu materijalnog prava.

Povjerenica za informiranje smatra kako se tijelo javne vlasti neosnovano poziva u obrazloženju osporenog rješenja na zlouporabu prava na pristup informacijama žalitelja s obzirom da podnosi sadržajno iste zahtjeve za pristup informacijama svim općinskim i županijskom državnim odvjetništvima u Republici Hrvatskoj, kao i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske te Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, s obzirom da ne radi o jedinstvenom tijelu javne vlasti, već da se državnoodvjetnička organizacija sastoji od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, 15 županijskih državnih odvjetništva, 22 općinska državna odvjetništva i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, a da Državno odvjetništvo Republike Hrvatske vodi nadzor nad radom cjelokupne državnoodvjetničke  organizacije.

Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.

U slučaju kada tijelo javne vlasti posjeduje traženu informaciju iz zahtjeva te ograničava pristup istoj, dužno je prije donošenja odluke kod pojedinih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. istog Zakona, a u slučaju ako se radi o informaciji klasificiranoj stupnjem tajnosti dužno je zatražiti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, mora procijeniti hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2. 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava djelomičan pristup informacijama (omogućavanje pristupa uz zaštitu određenih dijelova), a sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. U slučaju kada tijelo javne vlasti utvrdi da nije u posjedu u zahtjevu tražene informacije u obvezi je postupiti sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.