KLASA: UP/II-008-07/17-01/912
URBROJ: 401-01/05-17-2
Zagreb, 27. 12. 2017.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu, broj: PPI-DO-5/2017-03 od 8. 9. 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu, broj: PPI-DO-5/2017-03 od 8. 9. 2017. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu (u daljnjem tekstu: ODO Čakovec) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 9. 8. 2017. godine, kojim je zatražio presliku ili skenirano mjesečno izvješće za prosinac 2016. te lipanj 2017. godine koje je ODO Čakovec dostavio višem državnom odvjetništvu. Predmetni zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama jer su se ispunili uvjeti propisani člankom 15. stavkom 1. navedenog Zakona, te je ujedno odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.
Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu zbog bitne povrede upravnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj navodi kako prihvaća okolnost da je moguće da pojedini dijelovi mjesečnog izvješća tijela javne vlasti iz članka 199. Poslovnika državnog odvjetništva u trenutku sastavljanja takvog izvješća sadrže podatke čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova javne sigurnosti ili kaznenog postupka, međutim, u slučaju ako su pojedini dijelovi mjesečnog izvješća klasificirani stupnjem tajnosti, tada je tijelo javne vlasti povodom zahtjeva za pristup informacijama trebalo provesti test razmjernosti i javnog interesa, ujedno eventualno provesti deklasifikaciju, a svakako potom zatražiti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost. Žalitelju je nejasno iz čega tijelo javne vlasti zaključuje da je riječ o informaciji klasificiranoj stupnjem tajnosti, budući da se članak 23. stavak 5. točka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosi na informaciju koja je poslovna ili profesionalna tajna, odnosno koja je porezna tajna, odnosno informacija je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Žalitelj osporava stajalište tijela javne vlast da osiguravanje kvalitetnih pretpostavki za ostvarenje u djelovanju državnog odvjetništva jasno preteže nad interesom da javnost bude informirana o pojedinim metodama i načinima djelovanja kojima državno odvjetništvo ostvaruje javni interes. Žalitelj predlaže da se njegova žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 9. 8. 2017. godine zatražio presliku ili skenirano mjesečno izvješće za prosinac 2016. te lipanj 2017. godine koje je ODO Čakovec dostavio višem državnom odvjetništvu.
Uvidom o obrazloženje pobijanog rješenja je nadalje utvrđeno kako je tijelo javne vlasti navelo da drugi dio mjesečnog izvješća sadrži podatke o radu i odlukama koje su državna odvjetništva donijela u svojim konkretnim predmetima koji se vode i koji su u tijeku, te da u takvom slučaju Zakon o pravu na pristup informacijama propisuje apsolutno ograničenje prava na pristup informacijama, u odnosu na koje nije propisana obveza provođenja testa razmjernosti i javnog interesa. U odnosu na prvi i treći dio izvješća tijelo javne vlasti navodi kako s obzirom na to da žalitelj podnesenim zahtjevom traži podatke iz evidencije državnog odvjetništva, a Zakonom o državnom odvjetništvu propisano je da su podaci iz evidencija tajni, pristup informacijama se ograničava temeljem članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da se pristup informaciji može ograničiti u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom. Tijelo javne vlasti potom provodi test razmjernosti i javnog interesa te zaključuje kako u odnosu na informacije iz prvog i trećeg dijela mjesečnog izvješća koje korisnik traži podnesenim zahtjevom, utvrđeno je da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa traženim informacijama u odnosu na javni interes.
S obzirom na obrazloženje tijela javne vlasti koje se odnosi na ograničenje pristupa drugom dijelu mjesečnog izvješća, potrebno je citirati odredbu članka 23. stavka 5. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 1. ovog Zakona. Člankom 15. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako će tijela javne vlasti ograničiti pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.
U žalbenom postupku utvrđeno kako nisu iznesene činjenice i okolnosti koje bi opravdale primjenu članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da se navedeni zakonski članak odnosi na situacije kada korisnik prava na pristup informacijama traži informacije iz konkretnog prethodnog i kaznenog postupka za vrijeme trajanja tog postupka, a u ovom slučaju žalitelj traži mjesečno izvješće koje po svojoj prirodi sadrži i statističke i druge opisne podatke koji bi mogli biti dostupni javnosti.
Neopravdanost primjene članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama proizlazi pogotovo iz činjenice da je tijelo javne vlasti moglo sukladno članku 15. stavku 5. navedenog Zakona žalitelju djelomično omogućiti pristup traženim informacijama, a prekriti ih u dijelu koji se odnose na informacije iz prethodnog i kaznenog postupka koji je u tijeku.
Nadalje, u odnosu na razlog uskrate informacija iz prvog i trećeg dijela mjesečnog izvješća, potrebno je navesti odredbu članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti kao razlog uskrate informacije temeljem ostalih slučajeva utvrđenih zakonom ukazalo kako je člankom 36. stavkom 3. točkom 7. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13, 33/15, 82/15) propisano da se u radu državnog odvjetništva smatraju tajnim podaci iz evidencija državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.
U tom je smislu potrebno navesti i odredbu članka 36. stavka 2. Zakona o državnom odvjetništvu, kojom je navedeno kako su klasificirani podaci oni koje je nadležno tijelo, u propisanom postupku, takvim označilo i za koji je utvrđen stupanj tajnosti, kao i podatak kojeg je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje.
Člankom 36. stavkom 4. Zakona o državnom odvjetništvu je propisano kako se poslovnikom državnog odvjetništva utvrđuju stupnjevi tajnosti podataka koji su stavkom 3. ovoga članka označeni kao tajni, postupak klasifikacije i deklasifikacije, pristup podacima, njihova zaštita i nadzor.
Slijedom navedenih odredbi, u žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti kao razlog uskrate informacija iz prvog i trećeg dijela mjesečnog izvješća navelo da su predmetne informacije tajne sukladno odredbama Zakonu o državnom odvjetništvu, što bi u ovom slučaju predstavljalo „ostale slučajeve utvrđene zakonom“, kako je propisano odredbom članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Međutim, iz navedenih odredbi je razvidno kako tajnost podataka znači da su zatražene informacije klasificirane stupnjem tajnosti, drugim riječima, u slučaju ograničavanja prava na pristup informacijama bi se trebala primjenjivati odredba članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojoj tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.
Budući da je situacija kada su informacije klasificirane stupnjem tajnosti konzumirana odredbom članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je pogrešno primijenilo odredbu članka 15. stavka 2. točke 7. navedenog Zakona, jer „ostali slučajevi utvrđeni zakonom“ predstavljaju situacije ograničavanja prava na pristup informacijama koje zakonodavac nije predvidio odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
S obzirom na to da je Zakon o pravu na pristup informacijama predvidio poseban postupak u slučaju da se zahtjevom traži klasificirana informacija, naglašava se kako je člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Slijedom navedenog, neprihvatljivo je uskraćivanje pristupa klasificiranim informacijama
bez pribavljanja mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa.
Iako je tijelo javne vlasti provelo test razmjernosti i javnog interesa, nije ga provelo u kontekstu odredbe članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno nakon pribavljenog mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, budući da izostanak pribavljanja mišljenja navedenog tijela u ovom slučaju predstavlja bitnu povredu postupka.
Osim toga, u slučaju kada se ograničava pristup informacijama jer su iste klasificirane stupnjem tajnosti, tijelo javne vlasti je dužno u rješenju navesti kojim su stupnjem tajnosti označeni klasificirani podaci (VRLO TAJNO, TAJNO, POVJERLJIVO ili OGRANIČENO), kao što je predviđeno člankom 4. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07 i 86/12).
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Prilikom ponovnog rješavanja zahtjeva za pristup informacijama prvostupanjsko tijelo je dužno riješiti zahtjev sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno iznijeti činjenice i okolnosti koje opravdavaju primjenu članka 15. stavka 1. navedenog Zakona, ali i razmotriti djelomično omogućavanje pristupa informacijama, te u slučaju da je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno članku 15. stavku 2. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je dužno prije donošenja odluke pribaviti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost i provesti test razmjernosti i javnog interesa.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je dužno utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.