KLASA: UP/II-008-07/17-01/527

URBROJ: 401-01/06-17-08

Zagreb, 18.12.2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ……… iz Omiša, ………, izjavljene protiv rješenja Grada Omiša KLASA: 008-01/17-01/01, URBROJ: 2155/01-03/2-17-38 od 21.6.2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ………, izjavljena protiv rješenja Grada Omiša KLASA: 008-01/17-01/01, URBROJ: 2155/01-03/2-17-38 od 21.6.2017. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Grada Omiša odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (dalje u tekstu: žaliteljica) od 22.5.2017. godine, kojim je tražila podatke o veličini korisne površine (kvadrature) te sastav površine stana o kojem evidenciju vodi Grad Omiš te akt kojim je došlo do promjena u veličini korisne površine u odnosu na podatke koje sadrži Ugovor o korištenju stana između korisnika i bivše „Dalmacije” Dugi Rat (1970.) i podataka iz Zapisnika o utvrđivanju stanarina (također iz 1970.), temeljem članka 15. stavka 2 točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što tražene informacije predstavljaju zaštićene osobne podatke.

Protiv osporenog rješenja žaliteljica je pravovremeno izjavila žalbu u kojoj navodi da razlozi za ograničenje pristupa informacijama iz osporenog rješenja nisu relevantni odnosno kako nisu ispunjeni uvjeti za njihovu primjenu pri donošenju odluke o njezinom zahtjevu. Žaliteljica pojašnjava da je akt koji je zahtjevom zatražila stvoren u Upravnom tijelu Općine Dugi Rat čija službenica s obitelji koristi predmetni stan te kako u pogledu iste informacije ne postoje nikakva ograničenja prema članku 15., 16. te 23. važećeg Zakona. Od Povjerenice za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i omogući joj pristup zatraženoj informaciji. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba nije osnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žaliteljica dana 22.5.2017. godine Gradu Omišu, kao tijelu javne vlasti, podnijela zahtjev za pristup informacijama, kojim je zatražila sljedeće: kvadraturu i sastav površine stana o kojima evidenciju vodi Grad Omiš te akt kojim je došlo do promjena u veličini korisne površine u odnosu na podatke koje sadrži Ugovor o korištenju stana između korisnika i bivše „Dalmacije” Dugi Rat (1970.) i podataka iz Zapisnika o utvrđivanju stanarina (također iz 1970.). Nadalje je utvrđeno kako je Grad Omiš temeljem predmetnog zahtjeva najprije uputio žaliteljici obavijest KLASA: 008-01/17-01/01, URBROJ: 2155/01-03-17-25 od 24.5.2017. godine, kojom je obaviještena o produženju roka za rješavanje zahtjeva, sukladno članku 22. Zakona o pravu na pristup informacijama. Također je utvrđeno da je Grad Omiš povodom predmetnog zahtjeva donio osporeno rješenje KLASA: 008-01/17-01/01, URBROJ: 2155/01-03/2-17-38 od 21.6.2017. godine, kojim je temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što tražene informacije predstavljaju zaštićene osobne podatke. Uvidom u osporeno rješenje utvrđeno je da je u istom navedeno kako Grad Omiš nije bio u mogućnosti provesti test razmjernosti i javnog interesa s obzirom da žaliteljica nije navela podatke na temelju kojih bi se navedeni test mogao provesti.

U žalbenom postupku Grad Omiš je dopisom UP/I-008-01/17-01/01, URBROJ: 2155/01-03/2-17-12 od 29.8.2017. godine dostavio Povjerenici za informiranje spis predmeta u kojem se, između ostalog, nalazi dokumentacija vezana za stambeni prostor na koji se odnosi predmetni zahtjev, odnosno ovjerena preslika predmeta Fonda za financiranje stambenih i komunalnih djelatnosti Općine Omiš KLASA: 371-04-94-01/01, URBROJ: 2155-21-94-75 od 17.3.1994. godine. Na traženje Povjerenice za informiranje da se očituje o posjedovanju ili neposjedovanju akta kojim je došlo do promjene kvadrature stana na koji je se odnosi predmetni zahtjev, Grad Omiš je dopisom KLASA: UP/I-008-01/17-01/01, URBROJ: 2155/01-03/2-17-16 od 6.12.2017. godine izvijestio da je Povjerenici za informiranje ranijim dopisom dostavljena sva dokumentacija koja je u posjedu tijela javne vlasti, a koja ima veze s predmetnim stanom (zahtjev za kupnju stana na kojem postoji stanarsko pravo iz 1993. godine s njegovih 9 priloga, Ugovor o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo od 18.4.1995. godine i Izračun cijene stana Fonda za financiranje SKD-Omiš od 18.4.1995. godine. U citiranom očitovanju je također navedeno da u navedenom predmetu nema „Zapisnika o utvrđivanju stanarina iz 1970. godine” koji u predmetnom zahtjevu navodi žaliteljica, niti „akta temeljem kojeg je došlo do promjena u Ugovoru o korištenju predmetnog stana” u odnosu na navedeni Zapisnik te da se u dokumentima iz spisa koji je dostavljen nalaze podaci o veličini korisne površine (kvadraturi) i sastavu površine stana na koji se odnosi zahtjev žaliteljice. Izvršenim uvidom u navedenu dokumentaciju vezanu za otkup stana na koji se odnosi predmetni zahtjev, utvrđeno je da se u prilogu zahtjeva za otkup istog stana nalazi Rješenje Komisije za društveni standard i stambena pitanja „Dalmacija”- Dugi Rat, OOUR-a „Karbid” od 23.4.1980. godine, temeljem kojeg je stan na koji se odnosi predmetni zahtjev dodijeljen na korištenje. Utvrđeno je također da se u dostavljenoj dokumentaciji ne nalaze akti iz 1970. godine na koje se u predmetnom zahtjevu poziva žaliteljica.

Također, u žalbenom postupku je Grad Omiš naknadno izvijestio Povjerenicu za informiranje kako je predmetni zahtjev žaliteljice odbijen iz razloga što su smatrali da podaci vezani za korištenje stana na koji se zahtjev odnosi podliježu zaštiti sukladno odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst), kao i o tome da ne posjeduju zatraženi akt kojim je došlo do promjena u veličini korisne površine stana koji je otkupio korisnik koji je imao stanarsko pravo, u pogledu istoga stana.

Razmatrajući dokumentaciju u spisu predmeta, Povjerenica za informiranje je zaključila kako je žaliteljica predmetnim zahtjevom zatražila podatke o kvadraturi i korisnoj površini stana, o kojem Grad Omiš posjeduje određenu dokumentaciju te akt kojim je došlo do promjena u veličini korisne površine u odnosu na podatke koje sadrži Ugovor o korištenju stana između korisnika i bivše „Dalmacije” Dugi Rat (1970.) i podataka iz Zapisnika o utvrđivanju stanarina (također iz 1970.), smatrajući da su različiti podaci koje sadržava Ugovor o korištenju stana između korisnika stana i bivše „Dalmacije” Dugi Rat (1970.) u odnosu na podatke iz Zapisnika o utvrđivanju stanarina (također iz 1970.).

S obzirom na navedeno Povjerenica za informiranje je provodeći test razmjernosti i javnog interesa u drugostupanjskom postupku izvršila uvid u dokumentaciju Grada Omiša koja sadrži podatke o kvadraturi i sastavu površine stana čiji je vlasnik fizička osoba, a o kojem je riječ u predmetnom slučaju te razmotrila mogućnost pristupa navedenim informacijama.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

U članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana su ograničenja pristupa informacijama. Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Zakonom o zaštiti osobnih podataka uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. citiranog Zakona propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati; osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

U članku 7. stavku 1. točkama 1. do 8. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisan je pravni temelj prikupljanja i obrade osobnih podataka.

Odredbom članka 11. stavka 3. gore citiranog Zakona propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Razmotrivši dostavljenu dokumentaciju iz koje su vidljivi određeni podaci koji su se tražili  predmetnim zahtjevom Povjerenica za informiranje je zaključila da ne prevladava javni interes za omogućavanjem pristup istima, odnosno za omogućavanjem informacija o stanu koji je u privatnom vlasništvu fizičke osobe. Naime, ukoliko bi se zatražena informacija omogućila žaliteljici, ta ista informacija bi se onda trebala omogućiti bilo kojoj osobi koja bi zatražila tu istu informaciju, a svaka fizička osoba osoba ima pravo na zaštitu osobnih podataka, a njih prije svega čine ime, prezime, adresa, telefonski broj i slično, kao i obilježja specifična za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. Naime, u predmetnom je slučaju zaključeno da činjenica kako je na stanu na koji se odnosi zahtjev žaliteljice ranije postojalo stanarsko pravo, nije dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa informaciji za kojom ne postoji širi javni interes, osim što navedeni podaci zanimaju žaliteljicu.

U pogledu predmetnog traženja žaliteljice a koje se odnosilo na akt kojim je došlo do promjena u veličini korisne površine u odnosu na podatke koje sadrži Ugovor o korištenju stana između korisnika i bivše „Dalmacije” Dugi Rat (1970.) i podataka iz Zapisnika o utvrđivanju stanarina (također iz 1970.) uvidom u dokumentaciju u spisu predmeta je utvrđeno da Grad Omiš istu ne posjeduje.

Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

S obzirom da je u drugostupanjskom postupku utvrđeno kako Grad Omiš ne raspolaže zatraženom informacijom iz predmetnog zahtjeva odnosno ne posjeduje akt kojim je došlo do promjena u veličini korisne površine predmetnog stana, u pogledu tog dijela zahtjeva Grad Omiš je bio u obvezi donijeti rješenje o odbacivanju zahtjeva, sukladno članku 23. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a što je Grad Omiš u prvostupanjskom postupku propustio učiniti. Međutim, činjenica da tijelo javne vlasti nije odbacilo zahtjev žaliteljice ne može utjecati na dostupnost u istom zatražene informacije pa se stoga žalbeni navodi niti u tom dijelu ne mogu uvažiti.

Posebno se napominje da nije u nadležnosti Povjerenice za informiranje da utvrđuje obvezu tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup informaciji u slučaju kada je njezino postojanje kod istog tijela javne vlasti nedvojbeno utvrđeno.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje ove upravne stvari.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.