KLASA: UP/II-008-07/16-01/662

URBROJ: 401-01/06-17-04

Zagreb, 15.12.2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.) i članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.), povodom žalbe ……… iz Pićana, ………, podnesene protiv rješenja o prigovoru Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Broj: PPI-US-1/16 od 9.11.2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja o prigovoru Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Broj: PPI-US-1/16 od 9.11.2016. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Broj: PPI-US-1/16 od 9.11.2016. godine odbijen je prigovor ……… (dalje u tekstu: žalitelj) podnesen protiv obavijesti službenice za informiranje Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Broj: PPI-US-1/16 od 7.4.2016. godine, koju je zaprimio povodom svog zahtjeva za pristup informacijama od 21.3.2016. godine, kojim je od navedenog tijela javne vlasti zatražio dopis Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa upućen Državnom odvjetništvu kojim je zatražena obavijest o vođenju kaznenog postupka te dopis Državnog odvjetništva Odjela za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta upućen Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa o tome da je odbačena određena kaznena prijava.    

Protiv citiranog rješenja o odbijanju prigovora žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje jer mu je osporenim rješenjem po četvrti put onemogućen pristup informacijama koje je zatražio zahtjevom od 1.3.2016. godine te navodi kronologiju postupanja prvostupanjskog tijela od trenutka podnošenja zahtjeva, zatim u postupku po prigovoru te postupanje Povjerenice za informiranje po izjavljenom prigovoru. Nadalje navodi da je tijelo javne vlasti suprotno zakonskim odredbama onemogućilo pristup informacijama zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene zakona te mu na taj način uskratilo njegovo zakonsko pravo. Također, navodi kako rješenje osporava u cijelosti, a osobito zbog: nepropisno napisanog odgovora gdje se tvrdi da je tražena informacija objavljena na internetskoj stranici Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, iako tijelo javne vlasti zna da to nije točno; tvrdnje da Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta nije obveznik Zakona o pravu na pristup informacijama, što nije točno; tvrdnje da mu ne mogu dostaviti tražene informacije, nego da samo ima pravo na uvid u iste; i toga što se na njegov zahtjev ne može primijeniti niti jedna odredba iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama temeljem koje bi mu se mogla uskratiti informacija. Zaključno navodi da je slijedom navedenog tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje i pogrešno primijenilo zakon, jer je iz svega navedenog vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje njegovog zahtjeva. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je žalitelj 21.3.2016. godine podnio Državnom odvjetništvu, Odjelu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražio sljedeće informacije: 1. dopis Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Državnom odvjetništvu kojim je zatražen podatak vodi li se protiv dužnosnika Ivana Mijandrušića kazneni postupak u odnosu na urbanizaciju nekretnina u vlasništvu dužnosnika Ivana Mijandrušića za vrijeme mandata istog dužnosnika i u kojoj se fazi isti nalazi, i 2. dopis Državnog odvjetništva, Odjela za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta od 28.1.2015. godine gdje je obavijestilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa da je kaznena prijava protiv dužnosnika Ivana Mijandrušića u kojoj se iznose gornji navodi odbačena, a pri navedenom napominje da je dokaz da navedene informacije postoje odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa BROJ: 711-I-1804-P-11-13/15-22-18 od 10.12.2015. godine, koju dostavlja u privitku zahtjeva.

Nadalje, iz spisa predmeta je utvrđeno da je povodom predmetnog zahtjeva Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, dopisom PPI-US-1/16 od 29.7.2016. godine obavijestio žalitelja da se dopisi koje je zatražio odnose na spise njihovog ureda te da se u predmetnom slučaju ne primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama nego odredbe Zakona o kaznenom postupku, Zakona o državnom odvjetništvu i Poslovnika državnog odvjetništva. Iz spisa predmeta je također razvidno da se žalitelj nakon primitka citirane obavijesti podneskom nazvanim „žalba” od 23.4.2016. godine, a koji ima karakter prigovora, obratio Povjerenici za informiranje, koja je isti dopisom KLASA: 008-04/16-01/160, URBROJ: 401-01/06-16-02 od 13.7.2016. godine, s upozorenjem dostavila čelniku Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta na nadležno odlučivanje. Također je utvrđeno da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta žalitelju dostavilo obavijest Broj: PPI-US-1/16 od 29.7.2016. godine, kojom su ga izvijestili da je povodom predmetnog zahtjeva od istog tijela javne vlasti već obaviješten da se povodom istog, a sukladno članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama odredbe navedenog Zakona ne primjenjuju te da su zatraženi dopisi sastavni dio spisa predmeta Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta te da se u predmetnom slučaju primjenjuju odredbe Zakona o kaznenom postupku, Zakona o državnom odvjetništvu i Poslovnika državnog odvjetništva, kao i da je dopisom od 3.5.2016. godine od strane istog tijela javne vlasti obaviješten da je vezano njegovu poruku elektroničke pošte i dokumentaciju koja je istom dostavljena, a u vezi urbanizacije zemljišta na području k.o. Gračišće već donesena meritorna državnoodvjetnička odluka. U citiranom dopisu je žalitelj također obaviješten da u konkretnom slučaju može ostvariti svoja prava kao stranka sukladno Zakonu o kaznenom postupku, Zakonu o državnom odvjetništvu i Poslovniku državnog odvjetništva, odnosno da ima pravo na propisani način zatražiti uvid u spis u kojem je kao stranka podnio dokumentaciju i u kojem je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta o istoj odlučio. Daljnjim uvidom je utvrđeno da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta dopisom Broj: PPI-US-1/16 od 29.7.2016. godine izvijestilo Povjerenicu za informiranje o tome da u konkretnom slučaju nije bilo osnove za donošenjem rješenja sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama odnosno da ne mjesta primjeni navedenog Zakona, s obzirom da je žalitelj stranka u predmetu istog Ureda te svoja prava može ostvariti sukladno drugim posebnim propisima, kao i da je o svom pravu te o odluci u vezi kaznene prijave protiv Ivana Mijandrušića žalitelj obaviješten povodom podneska koji je podnio putem elektroničke pošte kao stranka u postupku, a uz koji je bio priložio dokumentaciju vezanu za urbanizaciju zemljišta na području Općine Gračišće. Također, utvrđeno je da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta donio osporeno rješenje Broj: PPI-US-1/16 od 9. studenoga 2016. godine, kojim je odbio prigovor žalitelja protiv obavijesti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Broj: PPI-US-1/16 od 29. srpnja 2016. godine, kao neosnovan. Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta žalitelju povodom predmetnog zahtjeva dostavilo 3 obavijesti: Broj: PPI-US-1/16 od 7. travnja , 4. svibnja i 29. srpnja 2016. godine (koje se u biti sadržaja ne razlikuju) te da su osporenim rješenjem obuhvaćeni prigovori protiv sve tri obavijesti, a koje je žalitelj bio izjavio u međuvremenu. 

U članku 156. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice.

Prema članku 122. Zakona o općem upravnom postupku, prigovor se izjavljuje čelniku tijela, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Odredbe o obliku, sadržaju i predaji žalbe na odgovarajući se način primjenjuju i na prigovor. Čelnik tijela odlučuje o prigovoru rješenjem u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora. Protiv rješenja prvostupanjskog tijela o prigovoru može se izjaviti žalba, a protiv rješenja drugostupanjskog tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor. Ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rješenja tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor.

Slijedom navedenog, a s obzirom da je žalitelj podnio prigovor protiv obavijesti Državnog odvjetništva, Odjela za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Broj: PPI-US-1/16 od 7. travnja 2016. godine, o kojem je odlučeno osporenim rješenjem Broj: PPI-US-1/16 od 9. studenoga 2016. godine, kojim je odbijen predmetni prigovor kao neosnovan, Povjerenica za informiranje je analognom primjenom članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama nadležno drugostupanjsko tijelo.

U članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da da se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.

Člankom 23. stavkom 1. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, je propisano da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje kad obavještava korisnika da mu je kao stranci u postupku dostupnost informacija iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja. Prema mišljenju Povjerenice za informiranje, prvostupanjsko tijelo se u predmetnom slučaju ne može pozvati na odredbu članka 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, imajući u vidu činjenicu da žalitelj traži zapravo traži informaciju koja je sastavni dio predmeta u kojem on nije stranka. Međutim, razvidno je da se isto tako radi o javno objavljenoj informaciji o tome da je kaznena prijava protiv Ivana Mijandrušića načelnika Općine Gračišće odbačena, te da je informacija o statusu kaznene prijave protiv iste osobe žalitelju dostupna kao stranci u predmetu u kojem je on podnio podnesak i dostavio dokumentaciju i u koji može izvršiti uvid prema odredbama relevantnih propisa, pa se postavlja pitanje smisla traženja predmetnih informacija, a koje se nalaze u spisu koji je formiran temeljem traženja provjere podataka iz nadležnosti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Stoga iako je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo materijalno pravo, odnosno odredbu članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama u obavijesti koja je povodom predmetnog zahtjeva dostavljena žalitelju, budući da žalitelju nisu traženi dopisi dostupni kao stranci u tom postupku, navedeno nije od utjecaja na zakonitost odluke kojom je odbijen predmetni prigovor žalitelja, iz razloga što je pobijano rješenje na zakonu osnovano iz drugih razloga.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Prema članku 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u drugim slučajevima određenim zakonom.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“,  broj 106/12. - pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka.

Člankom 11. stavkom 3. Zakona o zaštiti osobnih propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Odredbom članka 2. stavka 1. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta („Narodne Novine”, broj 76/09., 116/10., 145/10., 57/11., 136/12., 148/13. i 70/17.) je propisano da je Ured posebno državno odvjetništvo koje se ustanovljuje za područje Republike Hrvatske i ima sjedište u Zagrebu. Stavkom 2. istog članka je propisano da ako u ovom Zakonu nije što drukčije propisano, na ustrojstvo i djelatnost Ureda primjenjuju se odredbe Zakona o državnom odvjetništvu. Nadležnost Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta propisana je člankom 21. istog Zakona. U članku 15. stavku 1. točki 3. navedenog Zakona je propisano da Odjel za sprječavanje pojava korupcije i za odnose s javnošću, na način propisan posebnim zakonom, može izvještavati javnost o tijeku izvida koje provodi Ured, ali samo kad to nalaže interes javnosti. Člankom 30. stavkom 2. istog Zakona je propisano da se bez odobrenja Ravnatelja ne smiju objaviti podaci o kaznenom progonu u predmetima iz članka 21. ovoga Zakona. Neovlašteno objavljivanje ovih podataka je kazneno djelo odavanja službene tajne iz članka 351. Kaznenog zakona (»Narodne novine« br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11.), odnosno iz članka 300. Kaznenog zakona.

Člankom 111. stavkom 4. Poslovnika Državnog odvjetništva („Narodne novine”, broj 5/14.) je propisano da se podnositelj kaznene prijave koji nema svojstvo oštećenika obavještava dopisom u kojem se navodi da je prijava odbačena i daju kratki razlozi za takvu odluku, ali bez pravne pouke o pravu na preuzimanje progona. Odredba članka 93. stavka 6. navedenog Poslovnika propisuje da se Kazneni spis u kojem je donesena odluka o odbačaju prijave ili nalog o obustavi istrage, a koji se nalazi u državnom odvjetništvu, može dati na uvid oštećeniku ili drugoj osobi koja za to ima opravdan interes, a okrivljeniku u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku. Stavkom 7. istog članka je propisano da ako je zatražen uvid u spis, službenik u pisarnici obavijestit će državnog odvjetnika, zamjenika ili savjetnika koji duži spis. Državni odvjetnik, zamjenik ili savjetnik će dopustiti uvid kada je to zakonom propisano, a u drugim slučajevima odlučit će da li će dopustiti razgledavanje. Razgledavanju spisa mora prisustvovati zaposlenik državnog odvjetništva. U stavku 8. navedenog članka propisano je da se drugim osobama spisi iz prethodnog stavka mogu dati na uvid uz obvezu čuvanja tajnosti osobnih podataka, samo ako im je potreban u radu u pojedinim državnim tijelima te znanstvenim i javnim radnicima i osobama od povjerenja. Stavak 9. istog članka propisuje da pravo na uvid u spis obuhvaća pravo razgledavanja, prepisivanja, preslikavanja i snimanja državnoodvjetničkog spisa ili spisa predmeta u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku, Zakonom o državnom odvjetništvu ili drugim zakonom. Pravo na uvid u kazneni spis obuhvaća i razgledavanje predmeta koji služe za utvrđivanje činjenica u postupku.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Uvidom u informacije koje su predmet postupka utvrđeno je da je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa  dopisom Broj: 711-I-91-P-11-13/15-04-8 od 23.1.2015. godine od Državnog odvjetništva, Odjela za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta zatražilo obavijest o tome da li se protiv dužnosnika Ivana Mijandrušića načelnika Općine Gračišće vodi postupak, i u kojoj je isti fazi te da je navedeno tijelo javne vlasti dopisom Broj: K-US-139/14 od 28.1.2015. godine obavijestilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa o tome da je kaznena prijava protiv Ivana Mijandrušića, načelnika Općine Gračišće odbačena.

Provodeći test razmjernosti i javnog interesa u drugostupanjskom postupku Povjerenica za informiranje je zaključila da nema javnog interesa za omogućavanje pristupa dopisima koji predstavljaju komunikaciju između dva tijela javne vlasti u kojima je tražen te dan podatak o statusu određene kaznene prijave, u kojoj je jedno tijelo tražilo provjeru podataka iz svoje nadležnosti za određenu svrhu - donošenje odluke u postupku, a koji podatak je nakon donošenja odluke javno objavljen i svima dostupan u istoj odluci te je zaključeno da je time zadovoljen javni interes za pristupom navedenoj informaciji.

Naime, u drugostupanjskom postupku je uzeto u obzir da je odredbama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Poslovnika Državnog odvjetništva određeno kome se i u kojim slučajevima mogu omogućiti informacije o postupanju po kaznenoj prijavi te je uzeta u obzir narav istih postupaka te da isti postupci sadržavaju osobne podatke fizičkih osoba. Također, s obzirom da je u konkretnom slučaju, budući da se radilo o kaznenoj prijavi protiv dužnosnika lokalne samouprave, javnosti u odluci Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa dostupna informacija o odbačaju kaznene prijave na koju se odnose traženi dopisi iz predmetnog zahtjeva, zaključeno je da nema interesa javnosti za omogućavanje pristupa istim informacijama osim što iste zanimaju žalitelja. Osim navedenog, iako žalitelj nije stranka u postupku u kojem su nastali traženi dopisi,  iz spisa predmeta proizlazi da je žalitelj bio podnositelj podneska Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta vezano za istu pravnu stvar, a u kojem je obaviješten o činjenici da je navedena kaznena prijava odbačena, pa mu stoga podatak o statusu iste kaznene prijave već poznat, a iz spisa također proizlazi da isti ima mogućnost uvida u navedeni spis predmeta u kojem jest stranka.

S obzirom da je u žalbenom postupku utvrđeno da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, jer tražene informacije žalitelju nisu dostupne kao stranci u postupku u kojem su nastale, no da je utvrđeno i to da je žalitelj povodom svog podneska koji se tiče iste pravne stvari obaviješten o tome da je kaznena prijava odbačena te o mogućnosti uvida u spis, a uzevši u obzir činjenicu da se osporenim rješenjem ne dira u pravo žalitelja da iskoristi navedeno pravo uvida u spis u kojem mu je dostupna informacija o odbačaju kaznene prijave na koju se odnose traženi dopisi, prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari. Naime, u konkretnom slučaju je zaključeno da se radi o javno objavljenoj i svima dostupnoj informaciji koja je uz to dostupna žalitelju i u postupku u kojem je stranka, pa nema mjesta traženju navedene informacije koja se nalazi u dopisima dvaju tijela koji su nastali temeljem utvrđivanja činjenica o istoj pravnoj stvari temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, koji su navedeni u ovom rješenju, a ne onih koji su navedeni u osporenom rješenju.

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.