KLASA: UP/II-008-07/17-01/584

URBROJ: 401-01/03-17-02

Zagreb, 18. prosinca 2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Pučkog pravobranitelja KLASA: UP/I- 008-03/17-01/01, URBROJ: 516-01/1-17-1 od 26. svibnja 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja Pučkog pravobranitelja KLASA: UP/l-008-03/17-01/01, URBROJ: 516-01/1-17-1 od 26. svibnja 2017. godine, kao neosnovana.

Obrazloženje

U točki 1. osporenog rješenja prihvaćen je djelomično prigovor ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) protiv obavijesti Pučke pravobraniteljice Broj: P.P.U.-31-3-84/17-24 od 21. travnja 2017. godine te su mu dostavljeni sljedeći akti: dopis Pučke pravobraniteljice Broj: P.P.-21-1-651/16 od 11. kolovoza 2016., odgovor Ministarstva unutarnjih poslova Broj: 511-01-12-50212/2-16 od 18. kolovoza 2016. s priloženim dopisom Policijske uprave zadarske broj: 511-18-01-5/50-16 od 29.07.2016. U točki 2. osporenog rješenja odbijen je djelomično zahtjev za pristup informacijama žalitelja od 18. prosinca 2016. godine u dijelu koji se odnosi na Izvješće o provedenim provjerama Ministarstva unutarnjih poslova od 29. srpnja 2016. godine, temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da u dijelu gdje se citira Zakon o zaštiti osobnih podataka to se odnosi na tijela javne uprave koja vode evidenciju o određenom broju podataka, najčešće većem broju osobnih podataka kao što su popisi rezidencije, podaci iz osobnih karata i pasoša te do koje mjere ova javna uprava usko tumači termin zbirka podataka pokazuje u medijima masovne komunikacije bez dopuštenja iz člana 7. stav 1. točka 1. i člana 9. stav 2. Zakona o zaštiti osobnih podataka, lista kandidata na izborima zajedno s njihovim JMBG i OIB, adresom stanovanja i dobi osobe, često se u tim novinskim listama kandidata nađu osim dobi i spola kao zabranjene karakteristike prema članu 8. i podatak o etničkoj pripadnosti, političkom stavu i religijskoj pripadnosti. Navodi kako Pučka pravobraniteljica nije voditelj zbirke osobnih isprava tako da se Zakon o zaštiti osobnih podataka ni u kojem od njezinih citata ne odnosi na nju. Navodi da je slično tome tajnost podataka koju štiti Pučka pravobraniteljica u upravnom postupku za dopuštenje za rad. Nadalje, navodi kako je njegovo pravo na rad iz člana 23. UDHR usvojene na UNGA zasjedanju u Parizu 10.12.1948. definitivno je od većeg javnog interesa, kao što je pravo na rad svake druge osobe i svako drugo pravo čovjeka iz UDHR, nego je to pravo na anonimnost i nekažnjivost pokazivača koja manipuliraju neistinitim podacima nanoseći time znatnu štetu osobi protiv koje rade taj prekršaj zakona. Traži da Povjerenica za informiranje napravi provjeru njihovog testa razmjernosti te da u rješenju po žalbi napiše malo više detalja o tome koji je to javni interes štiti identitet potkazivača koji širi lažne informacije važniji od njegovog prava na rad i prava na postupak nakon što mu je oduzeto pravo na rad. Navodi kako iz dopisa MUPRH Uredu pučke pravobraniteljice nije razumljivo što je tko kome čime objasnio, MUPRH odgovora o zakonitosti postupka dok Ured pučke pravobraniteljice pita zbog čega je stranki uskraćeno pravo na uvid u spis iz Zakona o općem upravnom postupku. Nameće mu se pretpostavka da Pučka pravobraniteljica nije poslala sve podatke što joj se nalaze u posjedu i bila ih je dužna poslati na osnovi njegovog zahtjeva za informacijama od 18.12.2016. godine te moli da se utvrdi stanje stvari.

Žalba je neosnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 18. prosinca 2016. godine zatražio od Pučkog pravobranitelja, kao tijela javne vlasti, dostavu sljedeće informacije: svaki pojedinačni dokument koji su dobili u komunikaciji s PU Zadar i MUPRH radeći na njegovom spisu.

Pučki pravobranitelj je dopisom Broj: P.P.U.-31-3-84/17-24 od 21. travnja 2017. godine uputio žalitelja da se s predmetnim zahtjevom obrati Ministarstvu unutarnjih poslova sa zahtjevom za uvid u spis s obzirom da je sva dokumentacija nastala rješavajući žaliteljev zahtjev u upravnom postupku u Policijskoj upravi zadarskoj.

Povjerenica za informiranje je dopisom KLASA: 008-03/17-01/32 od 5. svibnja 2017. godine upozorila tijelo javne vlasti da predmetni način rješavanja zahtjeva korisnika nije sukladan članku 23. Zakona o pravu na pristup informacijama. S obzirom da je korisnik prava tražio dokumentaciju nastalu radom u Uredu pučke pravobraniteljice te se predmetni zahtjev odnosi na dokumentaciju koja se nalazi u predmetu korisnika prava koji se vodi pred Naslovom, stoga tijelo javne vlasti treba odlučiti o informaciji sadržanoj u dokumentaciji koja je u posjedu Naslova, a ne drugog tijela javne vlasti.

Uvidom u osporeno rješenje utvrđeno je da se u točki 1. djelomično prihvaća prigovor žalitelja te mu se dostavljaju sljedeći akti: dopis Pučke pravobraniteljice Broj: P.P.-21-1- 651/16 od 11. kolovoza 2016., odgovor Ministarstva unutarnjih poslova Broj: 511-01-12- 50212/2-16 od 18. kolovoza 2016. s priloženim dopisom Policijske uprave zadarske broj: 511-18-01-5/50-16 od 29.07.2016, dok je u točki 2. osporenog rješenja djelomično odbijen zahtjev za pristup informacijama žalitelja od 18. prosinca 2016. godine u dijelu koji se odnosi na Izvješće o provedenim provjerama Ministarstva unutarnjih poslova od 29. srpnja 2016. godine. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se kako je utvrđeno da informacija dostavljena od Ministarstva unutarnjih poslova, Izvješće o provedenim provjerama od 29.

srpnja 2016. godine sadrži podatke za koje postoje zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je tijelo javne vlasti prije donošenja odluke provelo test razmjernosti i javnog interesa te je utvrđeno da prema članku 11. stavku 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima ako nisu ovlašteni prema članku 7. i članku 8. stavku 2. Zakona o zaštiti osobnih podataka te ako je svrha korištenja suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka. Navodi se kako u konkretnom slučaju za omogućavanje pristupa traženoj informaciji ne prevladava javni interes, već postoji osobni interes podnositelja zahtjeva, a također prevladava interes zaštite osobnih podataka osoba koje su navedeni u izvješću jer bi otkrivanjem informacija javni interes bio ozbiljno povrijeđen.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta zajedno s traženom informacijom.

Odredbom članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. toga Zakona.

Prema članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 4. dužno prije donošenje odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, stavkom 2. istoga članka propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4., da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine", broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11 i 106/12 - pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka.

Člankom 11. stavkom 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. toga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. toga Zakona.

Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa od strane prvostupanjskog tijela, Povjerenica za informiranje prihvaća stav navedenog tijela iz osporenog rješenja te smatra da osobne podatke sadržane u Izvješću o provedenim provjerama Ministarstva unutarnjih poslova treba štititi, posebice imajući u vidu da bi korisnik informacije mogao istu javno iznositi sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, žalitelj traži pristup svojim osobnim podacima, ali s aspekta Zakona o pravu na pristup informacijama žalitelj je u položaju kao svaki drugi korisnik. Pristup informacijama koji bi se omogućio žalitelju, morao bi se pod istim uvjetima omogućiti svakom korisniku u skladu sa člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U žalbenom postupku je utvrđeno kako nisu ispunjeni uvjeti iz Zakona o pravu na pristup informacijama da bi se omogućilo pristup zatraženoj informaciji. Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je u prvostupanjskom postupku tijelo javne vlasti pravilno postupilo kad je odbilo zahtjev žalitelja iz razloga navedenih u osporenom rješenju. Naime, uvidom u odredbe relevantnih propisa utvrđeno je da nema zakonske osnove za omogućavanje pristupa u predmetnom zahtjevu zatraženim informacijama odnosno da pretežu razlozi za ograničenjem pristupa istima, što znači da je u predmetnom slučaju žalba žalitelja neosnovana.

Prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari s obzirom da je u žalbenom postupku utvrđeno koji zaštićen interes preteže.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te je osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine", broj 47/09) odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.