KLASA: UP/II-008-07/17-01/945
URBROJ: 401-01/03-17-3
Zagreb, 18. prosinca 2017.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru Broj: PPI-DO-7/2017-13 od 2. listopada 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru Broj: PPI-DO-7/2017-13 od 2. listopada 2017. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) broj: 17-2480/17-122/36 od 24. srpnja 2017. godine kojim je zatražio zbirni godišnji popisni list za 2016. godinu za najmanje dva, ali ne više od tri zamjenika u Županijskom državnom odvjetništvo u Vukovaru po nasumičnom izboru službenika za informiranje, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložilo žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje pobija radi bitne povrede upravnog postupka te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da u nejasno i paušalno obrazloženju pobijanog rješenja tijelo javne vlasti na istaknutu zlouporabu prava na pristup informacijama radi čega na temelju članka 23. stavka 5. točke 5. ZPPI jer ne postoji niti subjektivni i objektivni element čime je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. ZUPa te pogrešno primijenjeno materijalno pravo, a činjenično stanje je pogrešno utvrđeno. Predlaže da se žalba uvaži, ukine pobijano rješenje i vrati na ponovni postupak tijelu javne vlasti, podredno da se preinači te dopusti pristup traženoj informaciji.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 24. srpnja 2017. godine podnio zahtjev za pristup informacijama Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru, kao tijelu javne vlasti, kojim je zatražio sljedeće informacije: presliku ili skeniranom zbirnom godišnjem popisnom listu za 2016. godinu za najmanje dva, ali ne više od tri zamjenika Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru po nasumičnom izboru službenika za informiranje. U zahtjevu se navodi da se na kraju kalendarske godine izrađuju za svakog državnog odvjetnika, zamjenika ili savjetnika zbirni godišnji popisni list za proteklu godinu, čija se kopija odlaže u njihov osobni spis, a koji sadrži ukupan broj primljenih, riješenih i neriješenih prijava i predmeta, rokove u kojima su spisi riješeni, vrstu i broj poduzetih radnji, odluke sudova i upravnih tijela povodom tih radnji, broj raspravnih dana i ročišta te podnesenih pravnih lijekova i odluke povodom uloženih pravnih lijekova, kao i podatke o edukaciji i drugim izvanpostupovnim radnjama (članak 204. stavak 1. i 2. Poslovnika državnog odvjetništva Narodne novine 5/14 i 123/15).
Postupajući po navedenom zahtjevu za pristup informacijama, Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru donijelo je rješenje Broj: PPI-DO-7/2017-2 od 1. kolovoza 2017. godine kojim je odbijen žaliteljev zahtjev Broj: 17-2480/17-122/36 od 24. srpnja 2017. godine temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi sa člankom 15. stavak 2. točka 1. istoga Zakona jer je informacija klasificirana stupnjem tajnosti.
Na navedeno rješenje žalitelj je uložio žalbu dana 7. kolovoza 2017. godine, te je prvostupanjsko tijelo dostavilo žalbu i spis Povjerenici za informiranje na rješavanje.
Rješenjem Povjerenice za informiranje KLASA: UP/II-008-07/17-01/607, URBROJ: 401-01705-17/04 od 13. rujna 2017. godine poništeno je rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru, broj: PPI-DO-7/2017-2 od 1. kolovoza 2017. godine te je predmet vraćen na ponovni postupak.
U ponovljenom postupku Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru donijelo je rješenje Broj: PPI-DO-7/2017-13 od 2. listopada 2017. godine kojim je odbijen zahtjev za pristup informacijama ……… broj: 17-2480/17-122/36 od 24. srpnja 2017. godine, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je to državno odvjetništvo od 1. siječnja 2017. godine do 1. listopada 2017. godine zaprimilo ukupno deset zahtjeva za pristup informacijama, a od toga je devet podnio isti podnositelj ……… te da se radi o učestalim zahtjevima kojim je tražio pristup istim ili istovrsnim informacijama. Navodi se da je žalitelj podnosio sadržajno iste zahtjeve za pristup informacijama svim općinskim i županijskom državnim odvjetništvima u Republici Hrvatskoj, kao i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske te Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Nadalje, navodi se da je zloupotreba prava na pristup informacijama žalitelja proizlazi i iz sadržaja podnesenih zahtjeva, budući da u većini zahtjeva traži pristup podacima koje služe isključivo za potrebe ocjenjivanja dužnosnika i izrade statističkih podataka, a koji podaci su klasificirani, odnosno podacima koji se ne odnose na informacije o postupanju državnog odvjetništva u ostvarivanju Ustavom i zakonom propisane uloge. Ističe se kako navedenim postupanjem žalitelj uvelike opterećuje rad tijela javne vlasti te više nego očito krši načelo međusobnog poštovanja i suradnje te da njegovi učestali, sadržajno istovjetni zahtjevi nemaju drugu svrhu nego da opterete rad i redovno funkcioniranje tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Iz pobijanog rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru proizlazi da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva zlouporaba prava na pristup informacijama. Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je cijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.
Povjerenica za informiranje u žalbenom postupku zatražila je od Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru da joj kao dio spisa predmeta dostavi sve zahtjeve žalitelja zaprimljene u 2016. i u 2017. godini, presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2016. godinu i Upisnika za zahtjeve koji su podneseni u 2017. godini te da popuni i dostavi upitnik objavljen na linku http://www.pristupinfo.hr/procjena-i-samoprocjena-uskladenosti-sa-zakonom-o-pravu-na-pristup-informacijama/. Kao dio spisa predmeta Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru dostavilo je Povjerenici za informiranje Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija (dalje u tekstu: Upisnik)za 2016. godinu i 2017. godinu te preslike svih zahtjeva žalitelja tijekom 2017. godine. U Upisniku za 2016. godinu nije bilo zahtjeva žalitelja. U Upisniku za 2017. godinu upisano je sedam zahtjeva (zaključno sa zahtjevom žalitelja od 24. srpnja 2017. godine). Pregledom navedenog Upisnika utvrđeno je da od ukupnog broja upisanih zahtjeva (7), njih šest predstavlja zahtjeve za pristup informacijama. Naime, u Upisnik je upisan zahtjev Povjerenice za informiranje za dostavom godišnjeg izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2016. godinu. Od navedenih 6 zahtjeva za pristup informacijama, pet je zahtjeva žalitelja. Dva su žaliteljeva zahtjeva usvojena dok jetri zahtjeva odbijeno.
Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrila navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdila da osporeno rješenje treba poništiti, jer nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama.
Prilikom ocjene je li u određenom slučaju došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, prvo u obzir treba uzeti načelo međusobne suradnje i pomoći propisano u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije i korisnika prava na pristup informacijama. Zakon o pravu na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje predstavljaju opterećenje za tijelo javne vlasti), ali, razumljivo, ne razrađuje dodatne kriterije koje tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir kako bi se moglo ocijeniti da je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, ostavljajući rješavanje tog pitanja praksi i uspostavljanju pravnog standarda. Iz zakonskog određenja je jasno da je potrebno ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, ali je potrebno naglasiti da u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Tijelo javne vlasti, bez obzira što korisnik ne treba navesti svrhu traženja informacije, iz eventualne komunikacije s korisnikom i njegovim pojašnjenjima može razmatrati i vrijednost zatraženih informacija za javni interes. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.
Prema ocjeni Povjerenice za informiranje procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito uzevši u obzir ukupan broj zahtjeva koje je Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru zaprimilo u 2017. godini zaključno s 24. srpnja 2017. godine, ukupan broj žaliteljevih zahtjeva zaprimljenih u navedenom tijelu javne vlasti u istoj godini zaključno s 24. srpnja 2017. godine te informacije koje je žalitelj u istima zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama od strane žalitelju smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru je prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje te na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenilo odredbu materijalnog prava.
Povjerenica za informiranje smatra kako se tijelo javne vlasti neosnovano poziva u obrazloženju osporenog rješenja na zlouporabu prava na pristup informacijama žalitelja s obzirom da podnosi sadržajno iste zahtjeve za pristup informacijama svim općinskim i županijskom državnim odvjetništvima u Republici Hrvatskoj, kao i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske te Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, s obzirom da ne radi o jedinstvenom tijelu javne vlasti, već da se državnoodvjetnička organizacija sastoji od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, 15 županijskih državnih odvjetništva, 22 općinska državna odvjetništva i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, a da Državno odvjetništvo Republike Hrvatske vodi nadzor nad radom cjelokupne državnoodvjetničke organizacije.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
U slučaju kada tijelo javne vlasti posjeduje traženu informaciju iz zahtjeva te ograničava pristup istoj, dužno je prije donošenja odluke kod pojedinih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. istog Zakona, a u slučaju ako se radi o informaciji klasificiranoj stupnjem tajnosti dužno je zatražiti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, mora procijeniti hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2. 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava djelomičan pristup informacijama (omogućavanje pristupa uz zaštitu određenih dijelova), a sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. U slučaju kada tijelo javne vlasti utvrdi da nije u posjedu u zahtjevu tražene informacije u obvezi je postupiti sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.