KLASA: UP/II-008-07/17-01/376

URBROJ: 401-01/06-17-03

Zagreb, 6. prosinca 2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe novinara ………iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci Posl.br.: 26-Su-477/17-6 od 20. travnja 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba novinara ……… izjavljena protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci Posl.br.: 26-Su-477/17-6 od 20. travnja 2017. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za dopunu/ispravak informacije novinara ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 15. travnja 2017. godine temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer nema osnove za dopunu/ispravak informacije. Navedenim zahtjevom žalitelj je zatražio dopunu odgovora koji je zaprimio po inicijalnom zahtjevu, ponovo tražeći informacije o poslovnom broju pod kojim je upisan zahtjev odvjetnika ……… za odobrenje uvida u e-Spis predmeta Posl. br.: P-2204/2015 Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Krku, podnesen 9. siječnja 2017. godine te je li, i kada o istom zahtjevu donesena odluka odnosno pod kojim je poslovnim brojem ista upisana u e-Spis.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj navodi kako mu je u dosadašnjem postupku dostavljena samo datoteka u pdf formatu imenovana „22 Su-477-17 informacija pdf” iz koje nije vidljivo da li se radi o upisu zahtjeva odvjetnika Lovrića podnesenom 9. siječnja 2017, godine ili nekom zahtjevu podnesenom kasnije te da li je predsjednik suda donio odluku o istom zahtjevu, kao niti podatak je li ista odluka upisana u eSpis i pod kojim brojem. Od Povjerenice za informiranje traži da poništi osporeno rješenje te korisniku omogući pristup zatraženim informacijama odnosno svoj zahtjev ponavlja putem žalbe tražeći precizan odgovor. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u dokumentaciju u spisu predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 30. ožujka 2017. godine Općinskom sudu u Rijeci podnio sljedeći zahtjev - naslovljen kao novinarski upit: na osnovu Zakona o pravu na pristup informacijama moli odgovor pod kojim poslovnim brojem 27-Su je upisan zahtjev odvjetnika ……… za odobrenje uvida u e-Spis predmeta Posl. br.: P-2204/2015 Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Krku, podnesen 9. siječnja 2017. godine te kada ni(je) predsjednik suda donio odluku o odobrenju uvida, kao i je li i kada je ta odluka upisana u e-Spis i pod kojim brojem? Također je utvrđeno da je povodom navedenog zahtjeva Općinski sud u Rijeci u prilogu poruke elektroničke pošte od 4. travnja 2017. godine dostavio žalitelju zatraženu informaciju odnosno ispis iz naprednog pretraživanja e-Spisa iz kojeg je vidljivo da se radi o stranci Općinskog suda u Rijeci, podnositelju ………, oznaci broju predmeta Su-362/2017 te da je status predmeta - arhiviran.

Utvrđeno je također da je žalitelj nakon što je zaprimio citirani dopis te uz isti dostavljeni ispis, Općinskom sudu u Rijeci 15. travnja 2017. godine podnio zahtjev za dopunu/ispravak informacije, u kojem je naveo da mu nije u cijelosti odgovoreno na postavljeno pitanje od 30. ožujka 2017. godine te da je došlo do zbrke s brojevima predmeta, jer je broj datoteke koju je zaprimio 22 Su-477/17, a broj predmeta pod kojim je po njegovom mišljenju trebao biti zaveden zahtjev za uvid u eSpis odvjetnika ……… podnesen 9. siječnja 2017. godine označen kao Su-362/2017, pa u tom smislu traži broj predmeta i podatak je li ili nije, i kada, o navedenom zahtjevu donesena odluka i kada je upisana u eSpis i pod kojim brojem, iz čega je vidljivo da je zapravo ponovo postavio isti upit kao i u inicijalnom zahtjevu.

Nadalje, utvrđeno je da je povodom predmetnog zahtjeva za dopunu/ispravak informacije Općinski sud u Rijeci donio osporeno rješenje Posl.br.: 26-Su-477/17-6 od 20. travnja 2017. godine, kojim je odbio navedeni zahtjev jer nema osnove za dopunu/ispravak informacije. U obrazloženju osporenog rješenja navedeno je da je žalitelju dostavljen ispis iz sustava eSpis koji sadrži zatražene informacije odnosno broj predmeta Su-362/17 pod kojim je zaveden zahtjev odvjetnika ……… od 9. siječnja 2017. godine za uvidom u eSpis Posl.br.: P-2204/15, u kojem je također donesena i odluka o traženom uvidu koja je dostavljena imenovanom odvjetniku. U pogledu primjedbe žalitelja o zbrci s oznakama brojeva predmeta u navedenom obrazloženju je pojašnjeno da do iste nije došlo, nego je broj kojim je označena datoteka koja je po upitu dostavljena žalitelju ujedno i broj pod kojim je zaveden njegov upit te zahtjev za dopunu odgovora kao i osporeno rješenje, pa je zahtjev za dopunu žalitelja odbijen jer se nema što dopuniti ili ispraviti.

Daljnjim uvidom u spis predmeta i razmotrivši sve prethodno navedeno te žaliteljev zahtjev za dopunu/ispravak informacije, Povjerenica za informiranje zaključuje kako je žalitelj navedenim zahtjevom ponovno tražio odgovore na ista pitanja kao u upitu od 30. ožujka 2017. godine te da je tijelo javne vlasti u prilogu poruke elektroničke pošte od 4. travnja 2017. godine, omogućilo žalitelju ispis iz kojeg su vidljive zatražene informacije, osim u dijelu koji se odnosi na pojedinačne upisane akte predmeta i datume kada su uneseni, odnosno da je tijelo javne vlasti smatralo kako je isti zahtjev pozitivno riješen pružanjem informacije korisniku, a o čemu se ne donosi posebno rješenje.

Također, razvidno je da je u obrazloženju osporenog rješenja žalitelju pojašnjeno kako mu je informacija koja se odnosi na njegov upit dostavljena, te je ujedno obaviješten da je odluka o uvidu u spis u predmetu Su-362/2017 po zahtjevu od 9. siječnja 2017. godine dostavljena odvjetniku ………, premda bi se već i iz naznake da je predmet arhiviran na izlistu koji je žalitelj zaprimio moglo zaključiti da je odluka o zahtjevu za uvid u spis imenovanog odvjetnika donesena i da ju je podnositelj zahtjeva zaprimio, no razvidno je i kako žalitelj zapravo ne vjeruje u istinitost dobivenih informacija nego želi iste utvrditi sam uvidom u precizne unose koji se nalaze u eSpisu navedenog predmeta.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Odredbom članka 23. stavka 1. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kad korisniku omogućuje pristup traženoj informaciji.

Odredbom članka 24. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ukoliko korisnik  smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njen ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije. Tijelo javne vlasti obvezno je odlučiti o zahtjevu za ispravak odnosno dopunu informacije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva, sukladno odredbama članka 23. ovog Zakona.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. ovog Zakona.

U postupku po žalbi, a s obzirom na navode žalbe te osporenog rješenja, drugostupanjsko tijelo mora utvrditi da li je žalitelj predmetnim zahtjevom za dopunu/ispravak informacije tražio podatak koji se može podvesti pod gore citiranu definiciju „informacije“, posjeduje li tijelo javne vlasti zatraženu informaciju u trenutku podnošenja zahtjeva te postoje li ograničenja zbog kojih je informacija izuzeta od javnog pristupa.

Pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno, zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja, sastavlja obrazloženja odnosno izjave ili da obavlja dodatne aktivnosti; drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva, npr. određenog dokumenta, cd-a ili drugog zapisa podataka.

Naime, člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se zahtjevom za pristup informacijama ne smatra traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarenje nekog prava ili izvršenje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

Člankom 23. stavkom 1. točkom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kad obavještava korisnika da se podnesak ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. ovog Zakona, pri čemu je dužno uputiti korisnika na način ostvarivanja njegova traženja.

Iz svega navedenog proizlazi da je u pogledu dijela upita koji se odnosi na datume upisa pojedinih akata iz spisa Su-362/2017 u kojem je odvjetnik ……… tražio uvid u eSpis, tijelo javne vlasti propustilo postupiti sukladno odredbi članka 23. stavka 1. točki 6. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno nije žalitelja uputilo da se u tom dijelu ne radi o zahtjevu za pristup informacijama, nego uvidu u spis predmeta. Naime, pretragom e-Predmeta Ministarstva pravosuđa utvrđeno je da navedeni predmet Općinskog suda u Rijeci koji se vodio povodom zahtjeva odvjetnika ……… za uvidom u eSpis nije dostupan javnosti u eSpis sustavu, iz čega je razvidno da se iste trebaju posebno zatražiti sukladno relevantnom propisu. S obzirom da je iz dokumentacije u spisu očito da žalitelj nije stranka u postupku koji se vodio temeljem zahtjeva za uvidom u spis odvjetnika ………, a isti predmet nije dostupan javnosti za pregledavanje u sustavu e-Spis, uvid u navedeni spis reguliran je odredbama članaka 42., 43. i 44. Sudskog poslovnika („Narodne novine″, broj 37/14, 49/14., 08/15. i 35/15.) te se u tom dijelu (u pogledu dostupnosti pojedinačnih akata i datuma kada su isti uneseni) zahtjev žalitelja uopće ne smatra zahtjevom za pristup informacijama, a sukladno odredbi članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

S obzirom na sve navedeno te na navode predmetne žalbe u kojoj žalitelj uopće ne navodi razloge zbog kojih smatra osporeno rješenje nezakonitim, nego ponovno ponavlja svoj zahtjev navodeći kojim informacijama mu je omogućen pristup odnosno što iz istih nije vidljivo, predmetna žalba ne može se prihvatiti. Iz spisa predmeta je utvrđeno da je tijelo javne vlasti u pogledu predmetnog traženja omogućilo pristup informaciji iz sustava eSpis za koju je smatralo da je može omogućiti prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, pri čemu se naglašava da nije bilo dužno sastavljati odgovore na žaliteljeva pitanja i davati dodatna pojašnjenja odnosno dokazivati žalitelju istinitost pruženih informacija, jer pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja, pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku u posjedu tijela javne vlasti.

Pri navedenom se posebno napominje kako nije u nadležnosti Povjerenice za informiranje, kao drugostupanjskog tijela u postupku po žalbama korisnika, utvrđivanje istinitosti informacija kojima tijelo javne vlasti omogućava pristup, utvrđivanje obveze po kojoj bi tijela javne vlasti morala posjedovati informacije koje korisnici zatraže zahtjevom za pristup informacijama te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li prvostupanjsko tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup informaciji.

S obzirom na sve navedeno te da je Općinski sud u Rijeci već po njegovom prvom upitu žalitelju omogućio pristup zatraženim informacijama te je žalitelj u zahtjevu za dopunu informacija samo ponovio isti upit, zaključeno je da je tijelo u pogledu predmetnog zahtjeva za dopunu informacije ispravno odlučilo, iako je žalitelja vezano za dio njegova upita trebalo obavijestiti da se njegov zahtjev ne može smatrati zahtjevom u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama te ga uputiti na način ostvarivanja njegovog prava, to ne bi dovelo do drugačijeg rješenja u ovoj upravnoj stvari. Naime, u pogledu dijela upita koji se odnosi na pojedinačne akte u spisu predmeta tijelo javne vlasti nije bilo u obvezi primjenjivati odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama jer žaliteljev zahtjev u tom dijelu u svojoj biti nije zahtjev za pristup informacijama u smislu navedenog Zakona, bez obzira što se žalitelj na isti poziva, već se radi o traženju uvida u spis koji je reguliran drugim posebni propisom, pa je iz navedenog razvidno da nije bilo osnove za dopunu informacija kojima je omogućen pristup.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje ove upravne stvari.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.

Napominje se da se ovim rješenjem ne dira u pravo stranaka u sudskim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima da informacije iz tih postupaka traže temeljem relevantnih posebnih propisa, međutim navedeno ne spada u područje primjene Zakona o pravu na pristup informacijama. Također, ukazujemo na mogućnost da se nezadovoljna stranka u sudskom postupku, a kojoj nisu dostupne informacije iz istog postupka, bilo zbog nepoznavanja pravila postupka, bilo zbog mogućeg nesavjesnog postupanja njezinog odvjetnika kao opunomoćenika u tom postupku, može podneskom obratiti Hrvatskoj odvjetničkoj komori odnosno sama zatražiti informacije od suda kod kojeg se vodi postupak.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.