KLASA: UP/II-008-07/17-01/362

URBROJ: 401-01/03-17-02

Zagreb, 4. prosinca 2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Udruge za nezavisnu medijsku kulturu, iz Zagreba, Šenoina 21/1, izjavljene protiv rješenja Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Osijek Ur.broj: 392-1/2017 od 4. travnja 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Osijek URBROJ: 392-1/2017 od 4. travnja 2017. godine.

2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev za ostvarivanje prava na pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žaliteljica) od dana 1. prosinca 2015. godine kojim traži koliko je ovog ljeta u hostelu Vila Mikica boravilo djece iz osječkih socijalno ugroženih obitelji te je li Grad Osijek sufinancirao njihov boravak, koliko je utrošeno u izgradnju odmarališta u Orahovici te putem kojih sredstava se financirala izgradnja/rekonstrukcija objekta te za što se financijska dobit od Vile Mikice i odmaralište u Orahovici koristi, temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju i nema saznanja gdje se tražena informacija nalazi.

Protiv osporenog rješenja žaliteljica je pravovremeno izjavila žalbu u kojoj u bitnome navodi da osporava rješenje u cijelosti jer tijelo javne vlasti tvrdi da ne posjeduje informaciju iako prema Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu Hrvatski Crveni križ obavlja djelatnosti, između ostaloga, usluge u centrima, odmaralištima i kampovima Hrvatskog Crvenog križa, školi u prirodi, oporavak djece i mladeži iz socijalno ugroženih obitelji te smatra da bi tijelo javne vlasti trebalo posjedovati informaciju o broju djece iz osječkih socijalno ugroženih obitelji te informaciju da li je njihov boravak sufinacirao Grad Osijek. Nadalje, navodi se da s obzirom na to da je tijelo javne vlasti jedan od osnivača odmarališta u Orahovici trebalo bi posjedovati informacije o iznosu koji je potrošen na izgradnju/rekonstrukciju odmarališta u Orahovici, kao i izvorima financiranja. Ističe kako tijelo javne posluje na tržištu te poslovna logika nalaže da tijelo javne vlasti dobit od svojih usluga koristi za unaprijeđenje poslovanja. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Za potrebe drugostupanjskog postupka izvršen je uvid u predmet Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/16-01/97 koji se vodio po žalbi žaliteljice na rješenje Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Ur.broj: 179/2016 od 15. veljače 2016. godine te u predmet KLASA: UP/II-008-07/16-01/371 koji se vodio po žalbi žaliteljice na rješenje trgovačkog društva CDP d.o.o. Ur.broj: 112-2/2016 od 8. srpnja 2016. godine.

U drugostupanjskom postupku utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 1. prosinca 2015. godine zatražila od Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Osijek dostavu sljedećih informacija: 1. Kolika je ostvarena dobit od noćenja u Vili Mikici u 2015. godini? Ako nije moguće dostaviti podatke za 2015. godinu, tada za razdoblje koje tijelo javne vlasti posjeduje, 2. Koliko je ovog ljeta u hostelu Vila Mikica boravilo djece iz osječkih socijalno ugroženih obitelji te je li Grad Osijek sufinancirao njihov boravak?, 3. Koliko je utrošeno u izgradnju odmarališta u Orahovici te putem kojih sredstava se financirala izgradnja/rekonstrukcija objekta?, 4. Za što se koristi financijska dobit od Vile Mikice i odmarališta u Orahovici?

Nadalje, utvrđeno je da je Hrvatski Crveni križ, Gradsko društvo Crvenog križa Osijek rješenjem Ur.broj: 179/2016 od 15. veljače 2016. godine odbacilo žaliteljičin zahtjev temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, uz obrazloženje da je u provedenom postupku utvrđeno da Hrvatski Crveni križ, Gradsko društvo Crvenog križa Osijek ne posjeduje navedeni dokument u obliku zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je zatražena informacija prikazana, da se pitanja odnose na djelatnost trgovačkog društva CDP d.o.o. te da Hrvatski Crveni križ, Gradsko društvo Crvenog križa Osijek nije dužno sastavljati odgovor i očitovanje na informaciju po zahtjevu korisnika, niti prilagati dokument koji korisnik nije zatražio.

Iz spisa predmeta  proizlazi da je rješenjem Povjerenice za informiranje KLASA: UP/II-008-07/16-01/97, URBROJ: 401-01/11-15-2 od 2. lipnja 2016. godine poništeno rješenje Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Osijek Ur.broj: 179/2016 od 15. veljače 2016. godine te je predmet vraćen provostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

Nadalje, utvrđeno je da je Hrvatski Crveni križ, Gradsko društvo Crvenog križa Osijek dopisom Broj: 813/2016 od 21. lipnja 2016. godine trgovačkom društvu CDP d.o.o. za turizam i ugostiteljstvo temeljem odredbe članka 21. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama ustupilo zahtjev žaliteljice kojim je tražila sljedeće informaicje: „1. Kolika je ostvarena dobit od noćenja u Vili Mikici u 2015. godini? Ako nije moguće dostaviti podatke za 2015. godinu, molim Vas da dostavite podatke za razdoblje koje imate, 2. Koliko je ovog ljeta u hostelu Vila Mikica boravilo djece iz osječkih socijalno ugroženih obitelji te je li Grad Osijek sufinancirao njihov boravak?, 3. Koliko je utrošeno u izgradnju odmarališta u Orahovici te putem kojih sredstava se financirala izgradnja/rekonstrukcija objekta?, 4. Za što se finacijska dobit od Vile Mikice i odmarališta u Orahovici koristi?“.

Rješenjem trgovačkog društva CDP d.o.o. za turizam i ugostiteljstvo Ur.broj: 112-2/2016 od 8. srpnja 2016. godine odbijen je zahtjev žaliteljice temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se informacije koje su predmet zahtjeva ne smatraju informacijama u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. citiranog Zakona.

Iz spisa predmeta proizlazi da je rješenjem Povjerenice za informiranje KLASA: UP/II-008-07/16-01/371, URBROJ: 401-01/11-15-2 od 2. ožujka 2017. godine poništeno rješenje trgovačkog društva CDP d.o.o. za turizam i ugostiteljstvo Ur.broj: 112-2/2016 od 8. srpnja 2016. godine. U drugostupanjskom postupku je trgovačko društvo CDP d.o.o. za turizam i ugostiteljstvo Povjerenici za informiranje putem elektroničke pošte 23. studenoga 2016. godine dostavilo Odluku o mirovanju društva Ur.broj: 214-2/2016 od 31. listopada 2016. godine iz koje proizlazi da se njegovo poslovanje u cijelosti vraća u poslovanje Hrvatskog crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Osijek te se predmet na ponovni postupak dostavlja Hrvatskom Crvenom križu, Gradskom društvu Crvenog križa Osijek.

Uvidom u rješenje Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društvo Crvenog križa Osijek, Ur.broj: 392-1-2017 od 4. travnja 2017. godine, koje je predmet ovog drugostupanjskog postupka, utvrđeno je da je zahtjev žaliteljice odbačen jer tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi. U obrazloženju osporenog rješenja navodi da tijelo javne vlasti ne posjeduje gore navedeni dokument u obliku zapisa, dosjea, registra ili bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je zatražena inforamacija prikazana te da nije dužno sastavljati odgovor i očitovanje na informaciju po zahtjevu korisnika niti prilagoditi dokument koji korisnik nije zatražio. U dopisu tijela javne vlasti Broj: 583-1/2017 od 5. svibnja 2017. godine navodi se da su žaliteljici dostavili financijske dokumente koje posjeduju – račun dobiti  i gubitka i bilancu, a iz kojih su razvidni odgovori na neka pitanja žaliteljice te da se za ostalo nisu dužni očitovati niti pisati odgovore.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Prema članku 10. stavku 1. točki 3. Zakona o Hrvatskom Crvenom križu („Narodne novine“, broj 71/10) propisano je da Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici sukladno potrebama lokalne zajednice i osiguranim sredstvima, između ostaloga, organiziraju prijevoz, pružaju usluge smještaja i prehrane osobama kojima je takav oblik pomoći potreban iz zdravstvenih, socijalnih ili drugih sličnih razloga (kuhinje Hrvatskog Crvenog križa, dostava hrane u kuću, usluge u centrima, odmaralištima i kampovima Hrvatskog Crvenog križa, škola u prirodi, obuka neplivača, oporavak djece i mladeži iz socijalno ugroženih obitelji i članova Hrvatskoga Crvenog križa i dr.), te usluge iste vrste za svoje članove, članove Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, drugih država ili međunarodnih organizacija, osobito u sklopu međunarodne razmjene, ostvarivanje programa edukacije, odgoja i osposobljavanja djece, mladih i stanovništva za obavljanje zadaća Crvenog križa.

U članku 30. stavku 4. istoga Zakona propisano je da se Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici obvezuju izvješćivati o svom financijskom poslovanju sukladno važećim propisima o udrugama.

Prema članku 35. Zakona o udrugama („Narodne novine“, broj 74/14 i 70/17) udruga i strane udruge dužne su voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća prema propisima kojima se uređuje način financijskog poslovanja i vođenja računovodstva neprofitnih organizacija.

Izvršen je uvid u Statut Gradskog društva Crvenog križa Osijek (dalje u tekstu: Statut GDCK Osijek) od 15. rujna 2015. godine. Prema članku 7. Statuta GDCK Osijek u svrhu ostvarivanja ciljeva i izvršavanja djelatnosti propisanih člankom 4., 5. i 6. tog Statuta, GDCK Osijek može obavljati gospodarske djelatnosti sukladno posebnim propisima. U stavku 2. istog članka propisano je da su gospodarske djelatnosti GDCK Osijek iznajmljivanje poslovnog prostora, iznamljivanje službenog vozila i iznajmljivanje dugotrajne imovine u objektima.

Sukladno članku 35. stavku 3. Statuta GDCK Osijek, GDCK Osijek može obavljati gospodarske djelatnosti kojim ostvaruje prihod putem posebno osnovanih trgovačkih društava, a sukladno odredbama posebnih propisa. U stavku 5. istoga članka propisano je da će se prihodi iz djelatnosti propisanih u stavku 3. toga članka koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih tim Statutom, za financiranje rada i programa GDCK Osijek.

Izvršen je uvid na internetsku stranicu Hrvatkog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Osijek http://www.crvenikrizosijek.hr/. U sklopu programa u objektima osječkog Crvenog križa navodi se Škola u prirodi, Obuka neplivača, Dječje odmaralište Vila Mikica, Centar za edukaciju Gradskog društva Crvenog križa Osijek u Orahovici te cjenik usluga http://www.crvenikrizosijek.hr/index.php/programi-u-objektima-osjeckog-crvenog-kriza/centar-za-edukaciju-gradskog-drustva-crvenog-kriza-osijek-u-orahovici, http://www.crvenikrizosijek.hr/index.php/programi-u-objektima-osjeckog-crvenog-kriza/cjenik-usluga-u-centru-za-edukaciju-gdck-osijeku-orahovici.

U drugostupanjskom postupku je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo materijalno pravo kada je odbacilo žaliteljičin zahtjev jer ne posjeduje informaciju i nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Naime, u sklopu djelatnosti tijela javne vlasti koje su propisane Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu i Statutom GDCK Osijek je oporavak djece i mladeži iz socijalno ugroženih obitelji, a tijelo javne vlasti je vlasnik Dječjeg odmarališta Vila Mikica (sada Hostela Vila Mikica) i Centra za edukaciju Gradskog društva Crvenog križa Osijek u Orahovici u kojima se osigurava boravak djece. S obzirom da se radi o zakonom i statutom propisanoj djelatnosti tijela javne vlasti, isto bi trebalo posjedovati informaciju o broju djece iz osječki socijalno ugroženih obitelji koji su boravili u ljeto 2015. godine u objektu koji je u vlasništvu tijela javne vlasti.

Nadalje, na internetskoj stranici tijela javne vlasti nalazi se cjenik usluga u navedenim objektima, iz čega se zaključuje da tijelo javne vlasti od pružanja usluga smještaja, prehrane i organizacije seminara, treninga i slično u tim objektima ostvaruje određeni prihod. Statutom GDCK Osijek utvrđeno je da se način uporabe financijskih sredstava, raspolaganja imovinom i druga pitanja vezana uz financijsko-materijalno poslovanje uređuju zakonom i drugim propisima te temeljem odluka Skupštine i Odbora GDCK Osijek. Iz navedenog proizlazi da je u nadležnosti Skupštine i Odbora tijela javne vlasti donošenje odluka o raspolaganju finacijskih sredstava, pa tako i ovih nastalih od pružanja navedenih usluga u navedenim objektima te bi tijelo javne vlasti trebalo  posjedovati informaciju za što se koristi financijska dobit od Vile Mikice i odmarališta u Orahovici.

Tijelo javne vlasti je vlasnik objekta Centra za edukaciju Gradskog društva Crvenog križa Osijek u Orahovici, a zbog njegove obnove i izgradnje se i kreditno zadužilo, što proizlazi i iz sljedećih članaka http://www.glas-slavonije.hr/320864/3/Aleksandar-Vcev-novi-stari-predsjednik, http://www.glas-slavonije.hr/207683/4/Jedan-od-najmodernijih-centara-u-Europi, http://www.orahovica.hr/posljednje-vijesti/2722-centar-za-edukaciju-u-orahovici-otvara-svoja-vrata-svim-posjetiteljima. S obzirom da se tijelo javne vlasti, između ostaloga, kreditno zadužilo radi izgradnje i obnove tog objekta, raspolaže s traženom informacijom koliko je utrošeno odnosno putem kojih sredstava se financirala izgradnja/rekonstrukcija objekta.

Iz svega navedenog je vidljivo da tijelo javne vlasti treba imati određene informaicje koje se odnose na žailiteljičin zahtjev, a koje se mogu nalaziti sadržane u više različitiuh zapisa podataka. Napominje se da pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva, npr. određenog dokumenta, računa, ili drugog zapisa podataka, odnosno do koje bi moglo doći jednostavnim pretraživanjem elektroničke baze podataka i drugih evidencija koje inače vodi, te tijelo javne vlasti može korisniku dati više zapisa podataka iz kojih može bez potrebe i angažmana tijela javne vlasti za izradom nove informacije doći do zatražene informacije.

Imajući u vidu definiciju informacije iz članka 5. stavak 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, te javno dostupnih dokumenata Gradskog društva Crvenog križa Osijek ne može se prihvatiti zaključak prvostupanjskog tijela da se u konkretnom slučaju ne posjeduje  jer nije dužno sastavljati odgovor i očitovanje na informaciju po zahtjevu korisnika niti prilagati dokument koji korisnik nije zatražio.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je dužno utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.  

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.