KLASA: 008-08/15-01/02

URBROJ: 401-01/05-15-432

Zagreb, 18.11.2015.

Tijela javne vlasti

Nastavno na Vaš upit u kojem Vas u bitnom zanima da Vam se očitujemo  – o načinu pravne zaštite u odnosu na konkretan slučaj u kojem smatrate da Vas je korisnik ……… oklevetao, odnosno u čitavom nizu slučajeva u kojem smatrate da korisnik ……… šikanoznim zahtjevima opterećuje rad uprave – u nastavku odgovaramo kako slijedi.

Što se prvog dijela pitanja tiče, ukoliko smatrate da Vas je korisnik prava na pristup informacijama oklevetao, morate se obratiti svome odvjetniku, budući da Povjerenik za informiranje nije nadležan za pružanje takvog oblika pravne zaštite.

Međutim, ukoliko smatrate da korisnik ……… šikanoznim zahtjevima opterećuje rad uprave, a k tome još koristi terminologiju neprimjerenu za komunikaciju između građana i tijela javne vlasti, upućujemo Vas na sljedeće zakonske odredbe:

Člankom 23. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15.) propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev za pristup informacijama ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada uslijed učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti. Za ocjenu zloupotrebe prava na pristup informacijama, relevantno je i novo načelo Zakona, a to je načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Međusobna komunikacija, uljuđeno i pristojno ophođenje trebaju omogućiti olakšavanje pristupa informacijama te brže i efikasnije rješavanje zahtjeva.

Dokazivanje da određeni korisnik prava na pristup informacijama zloupotrebljava predmetno pravo neće biti lako s obzirom da pravo na pristup informacijama predstavlja ustavno pravo, a što proizlazi iz članka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano kako je cilj ovog Zakona omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti  i javnosti tijela javne vlasti.

Ukratko, namjera Zakona o pravu na pristup informacijama je povećavanje transparentnosti i odgovornosti rada tijela javne vlasti, te omogućavanju građanima dobivanje „javnih“ informacija, koje bi mogla dobiti bilo koja domaća ili strana fizička i pravna osoba.

Sukladno navedenom, korisnici prava na pristup informacijama imaju pravo od tijela javna vlasti tražiti pristup informacijama, a tijela javne vlasti su dužna zahtjeve za pristup informacijama rješavati sukladno zakonskim odredbama, a također i proaktivno objavljivati informacije. Okvalificirati učestalo postavljanje zahtjeva zlouporabom Zakona o pravu na pristup informacijama može stoga predstavljati težak zadatak, ukoliko korisnik doista pokušava doći do određenih informacija u posjedu tijela javne vlasti, a koje bi mu pomogle ostvariti neka druga prava – kao što je pravo na zdrav okoliš, primjerice.

U slučaju neprimjerene komunikacije, korisnika je svakako potrebno upozoriti na načelo međusobnog poštovanja i suradnje,  te na mogućnost odbijanja zahtjeva zbog eventualne zloupotrebe prava na pristup informacijama.