KLASA: UP/II-008-07/17-01/521

URBROJ: 401-01/06-17-04

Zagreb, 24. studenoga 2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ……… iz Gline, ………, izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o., URBROJ: 01/17-608/1-I od 16. lipnja 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o., URBROJ: 01/17-608/1-I od 16. lipnja 2017. godine.

2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama kojim je pod točkom 1. predmetnog zahtjeva zatražio podatke o ukupnom iznosu mjesečnih troškova za plaće i ostala materijalna prava zaposlenika trgovačkog društva Komunalac d.o.o. za razdoblje od 1. siječnja 2017. godine do 31. svibnja 2017. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer korisnik prava na pristup informacijama očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te opterećuje rad i funkcioniranje tijela javne vlasti i odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. navedenog Zakona, jer su zatražene informacije pod točkom 2. zaštićeni osobni podaci.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje jer mu je osporenim rješenjem suprotno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama djelomično odbijen zahtjev za pristup informacijama od 4. lipnja 2017. godine  te mu je na taj način uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama. Nadalje, navodi kako navedeno rješenje osporava zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene zakona i povrede pravila postupka iz razloga jer su u navedenom rješenju navedeni pogrešni razlozi o odlučnim činjenicama te su isti proturječni sadržaju podnesenog zahtjeva. Pri navedenom žalitelj osobito ističe kako osporava navode tijela javne vlasti o tome „kako bi se nesumnjivo uzrokovalo opterećenje rada društva, uzevši u obzir veličinu istog i opseg poslova, kao i složenost izračuna te poslova koji bi se trebali poduzeti kako bi se izradila tražena informacija u pisanom obliku te da bi se dostavom zatraženih informacija povrijedila pravila o zaštiti osobnih podataka. Također, žalitelj navodi da je obrazloženje s navođenjem navedenih razloga promašeno, pogrešno i pravno neprihvatljivo te da obrazloženje s izostankom dostatnih i relevantnih razloga o odlučnim činjenicama čini osporeno rješenje nezakonitim. Nadalje, ističe da ne postoji nikakva povezanost između zahtjeva koje je podnosio tijekom 2016. godine i opterećenošću tijela javne vlasti i utjecaj na redovni tijek poslovanja jer nema niti sadržajnog niti vremenskog kontinuiteta koji bi upućivao na uzročno-posljedičnu vezu te navodi i da bi za takav zaključak eventualno moglo biti mjesta u odnosu na zahtjeve podnesene u 2017. godini, pri čemu je od važnosti broj podnesenih zahtjeva, njihov sadržaj i složenost postupanja koju isti zahtijevaju. Žalitelj navodi da je pogrešno shvaćanje tijela javne vlasti vidljivo već i iz toga da je predmetnom zahtjevu djelomično udovoljeno pa je stoga sasvim logično i opravdano zapitati se  zbog čega je izrađena pisana informacija koja se odnosi na dostavu statističkih podataka o broju zaposlenika a nije izrađena pisana informacija o podacima koji su sadržani u svakom mjesečnom financijskom izvješću o poslovanju tijela javne vlasti, odnosno ukoliko se podnesenim zahtjevom opterećuje tijelo javne vlasti zašto se zaključak o opterećenosti odnosi samo na dio zahtjeva a ne na zahtjev u cjelini. Žalitelj pojašnjava da i sami standardi financijskog poslovanja i vođenja financijskih evidencija o radu tijela javne vlasti nameću vođenje točnih i potpunih podataka o rashodima, kako po njihovoj strukturi, tako i visini. Pri navedenom žalitelj naglašava da je tijelu javne vlasti poznato koliki su mjesečni rashodi s osnova primitaka zaposlenika iz radnog odnosa  i troškovi koji obvezuju navedeno tijelo kao poslodavca temeljem zakona i podzakonskih propisa, pa ni u kojem slučaju nije utemeljena tvrdnja istog kako je potrebno poduzeti izniman napor da bi se informacija dostavila. Nadalje, žalitelj ističe da je netočno da se predmetnim zahtjevom traži dostava osobnih podataka jer nije tražio iznos plaća za pojedinačne zaposlenike niti pojedinačna radna mjesta već je predmet zahtjeva dostava zbirnih podataka o troškovima na razini čitavog tijela javne vlasti u jasno definirano razdoblju te da se radi o o nepravilnoj ocjeni sadržaja predmetnog zahtjeva. Slijedom navedenog, a i zbog činjenice da tijelo javne vlasti svoje prihode ostvaruje pretežito iz javnih izvora (gradski proračun), žalitelj smatra da nije bilo osnove za provođenje testa razmjernosti i javnog interesa niti traženjem mišljenja predstavnika radnika. Zaključno žalitelj ističe da je trgovačko društvo Komunalac Glina d.o.o. osnovano za potrebe obavljanja komunalnih djelatnosti koje se pretežito financiraju iz gradskog proračuna  te raspolaže javnim sredstvima, pa stoga ne postoji obveza provođenja testa razmjernosti i javnog interesa prilikom ocjene dostupnosti traženih zbirnih podataka o mjesečnim troškovima plaća, jer predmet zahtjeva nisu pojedinačne plaće točno određenih zaposlenika nego iznos troškova plaća kao sastavnog dijela financijskih podataka a koje je tijelo javne vlasti dužno učiniti dostupnim javnosti. Žalitelj zaključno navodi kako ne postoje razlozi za odbijanje njegovog zahtjeva za pristup informacijama i uskratu u istom zatraženih informacija te od Povjerenice za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup istima. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 3. lipnja 2017. godine zatražio od trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o. sljedeće informacije: „1. moli da mu dostave podatke o ukupnom iznosu mjesečnih troškova za plaće i ostala materijalna prava (naknade plaća, naknade zbog neiskorištenog godišnjeg odmora, jubilarne nagrade, uskrsnica, božićnica i sl.) zaposlenika Komunalca Glina d.o.o. iz radnog odnosa, za razdoblje od 1. siječnja 2017. godine do dana 31. svibnja 2017. godine pojedinačno za svaki mjesec zasebno i 2. moli da mu dostave podatak o broju zaposlenika Komunalca d.o.o. i istom navedenom razdoblju za svaki mjesec (prosinac 2016. godine - travanj 2017. godine) zasebno”. Također je utvrđeno da je postupivši po predmetnom zahtjevu trgovačko društvo Komunalac Glina d.o.o. donijelo rješenje URBROJ: 01/17-608/1-I od 16. lipnja 2017. godine kojim je u točki 1. izreke istog omogućilo žalitelju informaciju pod brojem 2. istog zahtjeva te u točki 2. izreke odbilo zahtjev žalitelja u pogledu informacije zatražene pod točkom 1. istog, o ukupnom iznosu mjesečnih troškova za plaće i ostala materijalna prava zaposlenika trgovačkog društva Komunalac d.o.o. za razdoblje od 1. siječnja 2017. godine do 31. svibnja 2017. godine, pojedinačno i za svaki mjesec zasebno, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer smatraju kako korisnik očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te podnosi zahtjeve za pristup informacijama kojima opterećuje rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti, i odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. navedenog Zakona, jer su zatražene informacije pod točkom 2. zaštićeni osobni podaci.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Iz osporenog rješenja trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o. razvidno je da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva zloupotreba prava na pristup informacijama. Kod  utvrđivanja zloupotrebe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.

U žalbenom postupku Povjerenica za informiranje zatražila je od trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o. dostavu zahtjeva za pristup informacijama zaprimljenih u 2016. i 2017. godini, presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2016. i 2017. godinu, kao i popunjavanje upitnika objavljenog na linku http://www.pristupinfo.hr/procjena-i-samoprocjena-uskladenosti-sa-zakonom-o-pravu-na-pristup-informacijama/. Uvidom u dostavljene Upisnike o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o., utvrđeno je da je u 2016. godini ukupno bilo 4 zahtjeva za pristup informacijama od čega su sva 4 od žalitelja, a u 2017. godini do dana dostave spisa predmeta ukupno 3 zahtjeva za pristup informacijama od čega 2 od žalitelja. Uvidom u sadržaj zahtjeva za pristup informacijama koji su uneseni u navedenim Upisnicima, razvidno je da se istima od trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o. nisu tražile iste niti istovrsne informacije, kao niti velika količina informacija. U dostavljenom Upitniku o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, trgovačko društvo Komunalac Glina d.o.o. je navelo isti broj zahtjeva koji je naveden i u navedenim Upisnicima.

Procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito malog broja sveukupnih zahtjeva zaprimljenih u trgovačkom društvu Komunalac Glina d.o.o. u 2016. te 2017. godini - sveukupno 7, od kojeg broja je žalitelj podnio 6 zahtjeva te vrste informacija koje je žalitelj tražio u istima odnosno u u predmetnom zahtjevu, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Trgovačko društvo Komunalac Glina d.o.o. je dana 21. srpnja 2017. godine dopisom URBROJ: 01/17-744/1-I od 19. srpnja 2017. godine dostavilo Povjerenici za informiranje spis predmeta, a u sklopu istoga kao predmetnu informaciju - tablicu naslovljenu - Plaće 2017, koja sadržava rubrike po mjesecima, i na kojoj je navedena naznaka da je ista sastavljena od strane osobe čije je prezime također navedeno na istoj, i koja je potpisana od direktora te sadržava pečat trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o.

Uvidom u sadržaj citiranog dopisa kojim je dostavljen spis predmeta u kojem se navodi da je gore navedena tablica izrađena u skladu sa predmetnim zahtjevom te u sadržaj same tablice Plaće 2017, a koja je dostavljena Povjerenici za informiranje kao dio spisa predmeta, utvrđeno je kako se radi o informaciji koja je izrađena nakon podnošenja predmetnog zahtjeva, odnosno o izrađenoj tablici iz koje nisu jasno vidljivi svi podaci koje je korisnik u predmetnom zahtjevu zatražio. Naime, iz navedene tablice proizlazi da ista sadrži određene podatke, ali ne predstavlja dokument iz kojeg su vidljive tablice financijskog obračuna, odnosno iz nje nije razvidno iz kojeg dokumenta ili dokumenata su u istoj navedeni podaci preuzeti.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Sukladno citiranoj odredbi, tijelo javne vlasti je povodom zahtjeva korisnika dužno provjeriti koje već postojeće odnosno izrađene informacije na koje se odnosi zahtjev ima u svom posjedu (primjerice obračunske isprave za isplatu naknada ili plaća, financijska izvješća i slično iz kojih bi bili vidljivi ukupni troškovi tijela javne vlasti za zaposlene po mjesecima), a nakon što utvrdi činjenice postupiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama te u slučaju uskrate informacija iz članka 15. navedenog Zakona donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva. Dakle, tijelo javne vlasti povodom predmetnog zahtjeva korisnika nije dužno izrađivati novu informaciju nego utvrditi iz kojih već postojećih financijskih izvještaja i sličnih informacija tijela javne vlasti su vidljive zatražene informacije, a nakon što navedeno utvrdi donijeti odluku o mogućnosti pristupa istim informacijama.

U slučaju kada ograničava pristup zatraženoj informaciji, tijelo javne vlasti dužno prije donošenja odluke kod pojedinih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama (npr. osobni podaci) provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. istog Zakona. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, mora procijeniti hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava djelomičan pristup informacijama (omogućavanje pristupa uz zaštitu određenih dijelova), a sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Posebno se ističe kako članak 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje  u ovom slučaju, vezano za žaliteljevo traženje podataka o ukupnom iznosu mjesečnih troškova za plaće i ostala materijalna prava zaposlenika trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o. za razdoblje od 1. siječnja 2017. godine do 31. svibnja 2017. godine iz točke 1. predmetnog zahtjeva, činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.

Naime, uvidom u navedenu tablicu koja je dostavljena kao predmetna informacija, a koja je izrađena nakon uložene predmetne žalbe, utvrđeno je da ista ne sadržava osobne podatke osim potpisa osobe koja je izradila istu tablicu i potpisa direktorice trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o., pa iz svega navedenog proizlazi da je tijelo javne vlasti u trenutku provođenja testa razmjernosti i javnog interesa isti provodilo u pogledu nepostojećih informacija, navodeći kao razlog zaštitu osobnih podataka zaposlenika odnosno nije jasno na koje se točno osobne podatke isti test odnosio. Osim navedenog nije razvidno zbog čega je tijelo javne vlasti uopće provodilo test razmjernosti i javnog interesa, ako se već u osporenom rješenju pozvalo na tzv. zloupotrebu prava na pristup informacijama, pri čemu bi se kao odlučnu činjenicu trebalo dokazivati da se u predmetnom slučaju radi o zlouporabi prava od strane korisnika. Isto tako se naglašava da je logična pretpostavka da bi se podaci koji su se tražili u predmetnom zahtjevu trebali mogli izvesti iz programa u kojem se vodi financijsko knjigovodstvo trgovačkog društva Komunalac Glina d.o.o., ili pronaći u financijskim izvješćima koje je isto društvo obvezno voditi ili imati sukladno drugim posebnim propisima, pa nije razvidno iz kojih se razloga u osporenom rješenju tijelo javne vlasti pozvalo na veliko opterećenje i složenost izračuna odnosno poslove koji bi se trebali poduzeti kako bi se došlo do traženih podataka odnosno na tzv. zlouporabu prava na pristup informacijama.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

Pri rješavanju točke 1. predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje sve izrađene informacije koje se odnose na u predmetnom zahtjevu navedeno traženje posjeduje odnosno dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku  riješiti ovu upravnu stvar.

Posebno se napominje da pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti nije dužno davati dodatna pojašnjenja, tumačenja ili obrazloženja odnosno ulagati dodatni trud i izrađivati novu informaciju, nego dostaviti već izrađene informacije na koje se odnosi predmetni zahtjev, a vodeći računa o mogućim ograničenjima iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.    

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.