KLASA: UP/II-008-07/17-01/647

URBROJ: 401-01/05-17-5

Zagreb, 27. 11. 2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici, broj: PPI-DO-7/2017-3 od 23. 8. 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici, broj: PPI-DO-7/2017-3 od 23. 8. 2017. godine.

2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici (u daljnjem tekstu: ŽDO Velika Gorica) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj)  od  9. 8. 2017. godine, kojim je zatražio presliku ili skenirano mjesečno izvješće za prosinac 2016. te lipanj 2017. godine koje je ŽDO Velika Gorica dostavilo višem državnom odvjetništvu. Predmetni zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 1. Zakona o pravu  na pristup informacijama jer su se ispunili uvjeti propisani člankom 15. stavkom 1. navedenog Zakona, te je ujedno odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je informacija klasificirana stupnjem tajnosti.

Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu zbog bitne povrede upravnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj navodi kako prihvaća okolnost da je moguće da pojedini dijelovi mjesečnog izvješća tijela javne vlasti iz članka 200. Poslovnika državnog odvjetništva u trenutku sastavljanja takvog izvješća sadrže podatke čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova javne sigurnosti ili kaznenog postupka, međutim, u slučaju ako su pojedini dijelovi mjesečnog izvješća klasificirani stupnjem tajnosti, tada je tijelo javne vlasti povodom zahtjeva za pristup informacijama trebalo provesti test razmjernosti i javnog interesa, ujedno eventualno provesti deklasifikaciju, a svakako potom zatražiti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost. Žalitelj predlaže da se njegova žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od  9. 8. 2017. godine  zatražio presliku ili skenirano mjesečno izvješće za prosinac 2016. te lipanj 2017. godine koje je ŽDO Velika Gorica dostavilo višem državnom odvjetništvu.

Uvidom o obrazloženje pobijanog rješenja je nadalje utvrđeno kako je tijelo javne vlasti navelo da su podaci koje je u svojem zahtjevu zatražio žalitelj informacije o prethodnim i kaznenim postupcima koji su u tijeku, a ujedno su i klasificirani stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“.  Osim toga, ŽDO Velika Gorica napominje kako nije pribavljeno mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost,  niti je proveden test razmjernosti i javnog interesa, budući da informacije koje žalitelj traži ujedno predstavljaju informacije za čiju objavu postoji apsolutno zakonsko ograničenje.

Odredbom članka 23. stavka 5. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 1. ovog Zakona. Člankom 15. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama  je propisano kako će tijela javne vlasti ograničiti pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.

U žalbenom postupku utvrđeno kako nisu iznesene činjenice i okolnosti koje bi opravdale primjenu članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da se navedeni zakonski članak  odnosi na situacije kada korisnik prava na pristup informacijama traži informacije iz konkretnog prethodnog i kaznenog postupka za vrijeme trajanja tog postupka, a u ovom slučaju žalitelj traži mjesečna izvješća.

Neopravdanost primjene članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama proizlazi pogotovo iz činjenice da je tijelo javne vlasti moglo sukladno članku 15. stavku 5. navedenog Zakona žalitelju djelomično omogućiti pristup traženim informacijama, a prekriti ih u dijelu koji se odnose na informacije iz prethodnog i kaznenog postupka koji je u tijeku.

Nadalje, člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama  tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu  sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Nasuprot stajalištu tijela javne vlasti kako postojanje apsolutnog ograničenja u ovom slučaju isključuje obvezu provedbe testa razmjernosti i javnog interesa i obvezu traženja mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, u žalbenom postupku je utvrđeno kako  navedena obveza propisana člankom 16. i dalje mora biti provedena, s obzirom na činjenicu da žalitelj traži mjesečno izvješće na koje se ne može u cijelosti primijeniti zakonska odredba koja propisuje postojanje apsolutnog ograničenja od pristupa prava na pristup informacijama.  Navedena zakonska odredba se ne može u cijelosti primijeniti budući da je predviđena za situacije kada podnositelj zahtjeva traži informacije iz konkretnog prethodnog i kaznenog postupka koji je u tijeku, a ne na izvješća koja, primjerice, sadrže i statističke podatke koji bi mogli biti javno dostupni.

Slijedom navedenog, neprihvatljivo je uskraćivanje pristupa informaciji samim navođenjem da je ista klasificirana stupnjem tajnosti, bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa i bez pribavljanja mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnosti.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes. Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Kako bi se u potpunosti zadovoljile formalne pretpostavke donošenja odbijajućeg rješenja, tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir da je u slučaju kada  postoji razlog za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama obvezno  provesti test razmjernosti i javnog interesa, s obzirom da njegovo neprovođenje predstavlja bitnu povredu postupka. Bitnu povredu postupka u ovom slučaju predstavlja i izostanak pribavljanja mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, budući da je informacija klasificirana stupnjem tajnosti.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

Prilikom ponovnog rješavanja zahtjeva za pristup informacijama prvostupanjsko tijelo je dužno riješiti zahtjev sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno iznijeti činjenice i okolnosti koje opravdavaju primjenu članka 15. stavka 1. navedenog Zakona, ali i razmotriti djelomično omogućavanje pristupa informacijama, te u slučaju da je informacija klasificirana stupnjem tajnosti tijelo javne vlasti je dužno prethodno provesti test razmjernosti i javnog interesa i pribaviti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je dužno utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.  

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.