KLASA: UP/II-008-07/17-01/736

URBROJ: 401-01/05-17-5

Zagreb, 20. 11. 2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, kao zajedničkog predstavnika skupine žalitelja, izjavljene protiv rješenja Općine Gradac, KLASA: 022-05/17-04/1277, URBROJ: 2147-04/17-04 od 19. 7. 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Općine Gradac, KLASA: 022-05/17-04/1277, URBROJ: 2147-04/17-04 od 19. 7. 2017. godine.

2. Odobrava se ……… pravo na pristup preslici izvatka iz računa Općine Gradac, kao dokaza uplate  ugovorene kupoprodajne cijene zemljišta, sukladno kupoprodajnom ugovoru od 28. 2. 2001. godine, sklopljenog između Općine Gradac kao prodavatelja i Nijaza Fazlagića kao kupca.

3. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici kupoprodajnom ugovoru od 28. 2. 2001. godine, sklopljenog između Općine Gradac kao prodavatelja i ……… kao kupca, na način da se u ugovoru prekrije adresa, JMBG te vlastoručni potpis kupca.

4. Odbacuje se zahtjev ……… u dijelu u kojem je zatražen preslik procjene m2 građevinskog zemljišta k.č. 2207/2 k.o. Podaca, te u dijelu u kojem je zatražen dokaz o uplati poreza na promet nekretnina sukladno kupoprodajnom ugovoru od 28. 2. 2001. godine

5. Nalaže se Općini Gradac da postupi sukladno točki 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Općine Gradac odbijen je zahtjev za pristup informacijama ………, ………, ………, ………, ………, ………, ……… te ……… kao zajedničkog predstavnika (u daljnjem tekstu: žalitelj)  od  28. 6. 2017. godine, kojim su zatražene sljedeće informacije: 1. preslik kupoprodajnog ugovora između Općine Gradac i ……… o kupoprodaji građevinskog zemljišta dijela K.Č. 2207/2 Podaca; 2. Preslik zapisnika sjednice Općinskog vijeća na kojoj je donesena odluka o prodaji navedenog zemljišta, imena i prezimena nazočnih vijećnika te njihove adrese; 3. preslik  procjene m2 građevinskog zemljišta k.č. 2207/2 k.o. Podaca od strane sudskog vještaka ili nekog drugog mjerodavnog tijela; 4. dokaz o uplati ugovorne vrijednosti i poreza na promet nekretnina po gore navedenom ugovoru (preslik izvatka žiro računa). Predmetni zahtjev  je odbijen u točkama 1., 3. i 4. temeljem članka 15. stavka 2. točke 4.  Zakona o pravu na pristup informacijama,  jer je su zatražene informacije zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv pobijanog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da izjavljuje žalbu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Žalitelj navodi kako smatra da je interes pojedinca stavljen iznad javnog interesa te da ne postoje razlozi za uskratom zatraženih informacija. Žalitelj još navodi kako je od zatraženih informacija dobio samo preslik zapisnika sjednice Općinskog vijeća na kojoj je donesena odluka o prodaji predmetnog zemljišta, a u preostalom dijelu je njegov zahtjev odbijen. Žalitelj predlaže da se njegova žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od  28. 6. 2017. godine zatražio sljedeće informacije: 1. preslik kupoprodajnog ugovora između Općine Gradac i ……… o kupoprodaji građevinskog zemljišta dijela K.Č. 2207/2 Podaca; 2. Preslik zapisnika sjednice Općinskog vijeća na kojoj je donesena odluka o prodaji navedenog zemljišta, imena i prezimena nazočnih vijećnika te njihove adrese; 3. preslik  procjene m2 građevinskog zemljišta k.č. 2207/2 k.o. Podaca od strane sudskog vještaka ili nekog drugog mjerodavnog tijela; 4. dokaz o uplati ugovorne vrijednosti i poreza na promet nekretnina po gore navedenom ugovoru (preslik izvatka žiro računa).

Uvidom u pobijano rješenje je utvrđeno kako je žaliteljev zahtjev odbijen temeljem zaštite osobnih podataka u točkama 1., 3. i 4., dok je žalitelju omogućen pristup preslici zapisnika sjednice Općinskog vijeća na kojoj je donesena odluka o prodaji predmetnog zemljišta. U obrazloženju pobijanog rješenja tijelo javne vlasti još navodi kako se može uzeti u obzir da su se ostvarile i okolnosti iz članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2. i 3., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Nastavno na navedene zakonske odredbe, u žalbenom postupku je utvrđeno kako je Općina Gradac prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama pogrešno i nepotpuno utvrdila činjenično stanje, nakon čega je neodgovarajuće primijenila zakonske odredbe.

U žalbenom postupku je utvrđeno kako Općina Gradac nije uzela u obzir da prodaja općinskog zemljišta predstavlja raspolaganje javnim sredstvima, stoga se u ovom slučaju primjenjuje članak 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

S obzirom da zatražena informacija nije klasificirana stupnjem tajnosti, ona bi, sukladno zakonskom izričaju, trebala biti automatski dostupna javnosti.

Uvidom u dostavljeni izvadak iz računa Općine Gradac i kupoprodajni ugovor, Povjerenica za informiranje je zaključila kako nema zakonske zapreke da se žalitelju omogući pristup njihovim preslikama, uz obvezno prekrivanje dijelova koji predstavljaju zaštićene osobne podatke fizičkih osoba kao što je navedeno u točki 3. izreke ovog rješenja.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. Odredbom članka  7. stavka 1. podstavka 1. do 8. istog Zakona propisani su  pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka, dok je u članku 11. stavku 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

U žalbenom postupku, nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa, utvrđeno je da bi otkrivanjem osobnih podataka navedenih u točki 3. izreke ovog rješenja u konkretnom slučaju došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.

Naime, dostavom adrese, JMBG-a te vlastoručnog potpisa kupca, došlo bi do nepotrebnog otkrivanja zaštićenih osobnih podataka fizičke osoba, što  bi predstavljalo davanje osobnih podataka u prekomjernom opsegu te bi izlazilo izvan okvira odredbe članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim, stoga u odnosu na osobne podatke iz točke 3. izreke ovog rješenja, Povjerenica za informiranje smatra da je iste potrebno zaštititi, te je u tom dijelu žaliteljev zahtjev neosnovan, dok se u preostalom dijelu kupoprodajni ugovor može omogućiti žalitelju.

Nasuprot tvrdnji koju je tijelo javne vlasti navelo u obrazloženju pobijanog rješenja, da se može uzeti u obzir da su se ostvarile i okolnosti iz članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, u žalbenom postupku je utvrđeno da žalitelj ne traži uvid u spis predmeta, već traži točno određene informacije koje se odnose na kupoprodaju općinskog zemljišta.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točki 2. i 3. izreke ovog rješenja.

U odnosi u na žaliteljev zahtjev u dijelu u kojem je zatražio preslik procjene m2 građevinskog zemljišta k.č. 2207/2 k.o. Podaca, te u dijelu u kojem je zatražen dokaz o uplati poreza na promet nekretnina sukladno kupoprodajnom ugovoru od 28. 2. 2001. godine, Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku utvrdila da tijelo javne vlasti ne posjeduje zatražene informacije.

Općina Gradac je, naime, nakon dostave spisa predmeta, na zahtjev drugostupanjskog tijela pisano potvrdila kako ne posjeduje preslik procjene građevinskog zemljišta i dokaz o uplati poreza na prometa nekretnina. Osim toga, poznata je činjenica da porez na promet nekretnina određuje Ministarstvo financija, Porezna uprava, tako da Općina Gradac ne mora imati nikakva saznanja je li isti plaćen.

Slijedom navedenog, s obzirom da je u žalbenom postupku utvrđeno kako Općina Gradac  ne posjeduje zatražene informacije iz točke 4. izreke ovog rješenja, Općina Gradac nije u mogućnosti žalitelju pružiti traženu informaciju; drugim riječima, razlog odbijanja zahtjeva ne može biti činjenica da se zahtjev odnosi na zaštićene osobne podatke, budući da zatražene  informacije tijelo javne vlasti ne posjeduje.

Žaliteljeva je žalba u tom dijelu osnovana, budući da je rješenje prvostupanjskog tijela nezakonito zbog povrede materijalnog prava, međutim zahtjev za pristup informacijama je u tom dijelu neosnovan.

Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Povjerenica za informiranje je stoga, sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.), u žalbenom postupku odlučila u tom dijelu samostalno  riješiti žaliteljev zahtjev za pristup informacijama.

Slijedom navedenog, temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama i članka 117. stavka 1. točke 4. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno je kao u točki 4. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.