KLASA: 008-08/15-01/02

URBROJ: 401-01/04-15-196

Zagreb, 13.04.2015.

Agencija

Povjerenica za informiranje zaprimila je Vaš upit u kojem Vas zanima od koje razine poslovni podaci mogu biti javni i dostupni svakom interesentu. Navodite da se u konkretnom slučaju traži Odluka o visini  naknada koju donosi Uprava društva, a odobrava Nadzorni odbor (ministar gospodarstva i ministar financija),  da je zapravo riječ o formuli za izračun naknada na osnovu koje se donose pojedinačne odluke o visini  naknada po svakom pojedinačnom projektu. Također navodite da se traže pojedinačni ugovori sa savjetnikom svi izrađeni na temelju Okvirnog sporazuma sklopljenog sa savjetnikom odabranim u postupku javne nabave, a iz kojih javnosti neće biti razvidno što je po konkretnom ugovoru odrađeno /naplaćeno. Ujedno vas zanima ako i dostavite tražene ugovore, može li Vas druga ugovorna strana teretiti za prosljeđivanje informacija bez njegova odobrenja. S obzirom na navedeno dajemo sljedeći odgovor:

Poslovni podaci koje posjeduje neko tijelo javne vlasti trebaju biti dostupni svakom korisniku prava na pristup informacijama ukoliko u odnosu na iste ne postoji neko od ograničenja prava na pristup informacijama propisanih u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama. Primjerice ako je poslovni podatak poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu, pristup istome se može ograničiti pod uvjetom da je proveden prethodno test razmjernosti i javnog interesa i da je njime utvrđeno da preteže zaštita zakonom zaštićenog interesa u odnosu na javni interes. Test razmjernosti i javnog interesa podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, procijeni hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog  omogućavanja  biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Ujedno je potrebno spomenuti i članak 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, koji propisuje kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Kroz dosadašnju praksu Povjerenice za informiranje zauzeto je stajalište  da  bi ugovori koje tijelo vlasti sklapa sa fizičkim ili pravnim osobama privatnog prava trebali biti javni, uz eventualne primjene zakonskih ograničenja.

Napominjemo da u slučaju da pojedini dijelovi ugovora potpadaju pod izuzetke od prava na pristup informacijama propisane člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, takvi će se dijelovi ugovora izuzeti, ali se ostatak ugovora mora dati. Naime, zakonodavac je u članku 15. stavku 5.  navedenog Zakona propisao  da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Sukladno navedenom ukoliko u odnosu na tražene informacije - Odluku o visini naknada, te Ugovore sa savjetnikom ne postoji ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, isti trebaju biti dostupni korisniku prava na informaciju.