KLASA: UP/II-008-07/14-01/272

URBROJ: 401-01/06-17-02

Zagreb, 13.11.2017.

Povjerenica za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.) i članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09.), povodom žalbe ……… i ……… iz Puračića, ………, Republika Bosna i Hercegovina, izjavljena protiv rješenja Ministarstva obrane, KLASA: UP/I-032-07/14-01/1, URBROJ: 512-1101-14-4 od 7.5.2014. godine, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Ministarstva obrane, KLASA: UP/I-032-07/14-01/1, URBROJ: 512-1101-14-4 od 7.5.2014. godine.

2. Djelomično se odobrava ……… i ……… pristup Rješenju Ministarstva obrane, Stambene komisije, KLASA: 370-02/92-01/7683, UR.BROJ: 512-09-96-03 od 18.12.1996. godine, na način da se na istom prekriju/zacrne JMBG osoba kojima je dodijeljen stan te mjesto njihovog ranijeg prebivališta.

3. Odbija se zahtjev ……… i ……… u preostalom dijelu.

4. Nalaže se Ministarstvu obrane da u roku od 8 dana od zaprimanja ovog rješenja omogući  ……… i ……… pristup odobrenim informacijama, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Ministarstva obrane djelomično je odbijen, dio zahtjeva za pristup informacijama ……… i ……… (u daljnjem tekstu: žalitelji) od 19.12.2013. godine u kojem su od navedenog tijela javne vlasti zatražili rješenje po kojem se stan u ulici ……… u Rijeci daje nekom drugom na korištenje, temeljem članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno zbog zaštite osobnih podataka.

Protiv osporenog rješenja žalitelji su uložili žalbu u kojoj u bitnom navode kako ulažu istu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene zakona. Nadalje, navode kako pobijano rješenje u cijelosti osporavaju jer smatraju da je Ministarstvo obrane pogrešno primijenilo Zakon o zaštiti osobnih podataka iz razloga što je u samoj presudi Općinskog suda u Rijeci br. P-26644/95 od 28.10.1996. godine, koju im je tijelo javne vlasti povodom zahtjeva dostavilo, navedeno da je Ministarstvo obrane donijelo rješenje o privremenom korištenju stana izdano od strane stambene komisije Ministarstva obrane Republike Hrvatske te da je tim rješenjem dodijeljeno privremeno korištenje predmetnog stana ……… i ……… supruzi ……… i ………, kao i da su se navedene osobe u isti uselile 8.12.1992. godine. Žalitelji smatraju da je tijelo javne vlasti pogrešno utvrdilo činjenično stanje budući da je Ministarstvo obrane donijelo rješenje o privremenom korištenju stana u kojem su u tom trenutku oni imali stanarsko pravo, da je ……… stanovala u istom stanu do 2.12.1992. godine, kada je rješenjem istog ministarstva iseljena bez provođenja ikakvog sudskog postupka te smatraju da su ovlašteni tražiti predmetne informacije sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka, jer se traženo rješenje odnosi na njih. Također navode da je na utvrđeno činjenično stanje tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo Zakon o pravu na pristup informacijama jer je odbacilo odnosno odbilo njihov zahtjev. Predlažu da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako su žalitelji u sklopu zahtjeva za povrat stanarskog prava od 19.12.2013. godine pozivajući se na Zakon o pravu na pristup informacijama zatražili sljedeće: „Odluku ili rješenje suda da mi se oduzima stanarsko pravo nad predmetnim stanom, Rješenje po kojem se moj stan u ulici ………, Rijeka oduzima od stanara sa stanarskim pravom i zabranjuje stvarnim stanarima sa stanarskim pravom povratak u isti stan, Rješenje po kojem se stan u ulici ……… Rijeka daje nekom drugom na korištenje”.

Nadalje, utvrđeno je da je povodom navedenog zahtjeva opunomoćeniku za primanje pismena žalitelja dostavljen odgovor Ministarstva obrane KLASA: 032-07/14-01/7, URBROJ: 512-1101-14-119 od 7.5.2014. godine, u prilogu kojeg je dostavljena preslika presude Općinskog suda u Rijeci od 23.9.1997. godine kojom se žaliteljima otkazuje stanarsko pravo  te ga se izvješćuje da su povodom zahtijeva žalitelja za dostavom preslika ostalih dokumenata donijeli rješenje o djelomičnom odbijanju zahtjeva i rješenje o odbacivanju zahtjeva.

Daljnjim uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je Ministarstvo obrane povodom dijela predmetnog zahtjeva u kojem se tražilo „Rješenje po kojem se stan u ulici ……… Rijeka daje nekom drugom na korištenje”, donijelo osporeno rješenje KLASA: UP/I-032-07/14-01/1, URBROJ: 512-1101-14-4 od 7.5.2014. godine, kojim je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa djelomično odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a iz razloga što se u traženom dokumentu nalaze informacije koje su zaštićene Zakonom o zaštiti osobnih podataka. Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da se u istom nalazi Bilješka o provedenom testu razmjernosti Ministarstva obrane KLASA: 032-07/14-01/7, URBROJ: 512-1101-14-146 od 7.5.2014. godine u kojoj je navedeno da je uvidom u predmetnu informaciju zaključeno da se tražena informacija odnosi na osobne podatke treće osobe te kako je prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim korisnicima za čiju obradu odnosno korištenje isti nisu ovlašteni, pa je slijedom navedenog donesena predmetna odluka.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Odredbom članka 16. stavka 1. propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona, dužno je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes. Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Prema odredbi članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti će rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti za odbijanje propisani u članku 15. stavcima 2. i 3., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Članak 15. stavak 2. točka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje kako tijela javne vlasti mogu uskratiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Odredbom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano  je ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130 /11. i 106/12., - pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. U članku 7. stavku 1. podstavcima 1. do 8. navedenog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka. Odredbom članka 11. stavka 3. istog Zakona  propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da se u istom nalazi očitovanje Uprave za materijalne resurse, Sektor za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Služba za nekretnine KLASA: 371-01/95-01/1051, URBROJ: 512M3-020103-14-20 od 28.4.2014. godine koje je dostavljeno Samostalnoj službi za odnose s javnošću i izdavaštvo Ministarstva obrane, u kojem je u bitnome navedeno kako se glede korištenja predmetnog stana vodio parnični postupak radi otkaza stanarskog prava po tužbenom zahtjevu Ministarstva obrane protiv ……… kao nositelja stanarskog prava i ……… sada ……… kao sunositeljice stanarskog prava te da je donesena pravomoćna i ovršna presuda Općinskog suda u Rijeci, pos. broj P-2644/95 28.10.1996. godine kojom je usvojen tužbeni zahtjev. U citiranom očitovanju navodi se i da navedena Služba ne posjeduje dopis vojnostambenog odsjeka Zagreb, na koji se pozivaju žalitelji kojim bi joj bilo naloženo napuštanje stana. Također je utvrđeno da se u spisu predmeta nalazi i rješenje Ministarstva obrane, Stambene komisije, KLASA: 370-02/92-01/7683, UR.BROJ: 512-09-96-03 od 18.12.1996. godine, kojim se na temelju članka 7. stavka 1. u svezi s člankom 3. stavkom 5. Zakona o privremenom korištenju stanova („Narodne novine”, broj 66/91.) i članka 4. Pravilnika o upravljanju stambenim fondom u vlasništvu Republike Hrvatske kojim upravlja Ministarstvo obrane,  stan u ulici Franca Prešerna 42 u Rijeci daje na privremeno korištenje.

Povjerenica za informiranje je ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa koji je prethodio donošenju osporenog rješenja u žalbenom postupku izvršila uvid u  predmetnu informaciju - rješenje Ministarstva obrane, Stambene komisije, KLASA: 370-02/92-01/7683, UR.BROJ: 512-09-96-03 od 18.12.1996. godine te je utvrdila da ista sadrži osobne podatke.

U odnosu na zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u svakom pojedinom slučaju zaštićen. Iz dokumentacije u spisu predmeta proizlazi da Ministarstvo obrane provodeći test razmjernosti i javnog interesa uopće nije uzelo u obzir mogućnost djelomičnog omogućavanja pristupa zatraženoj informaciji. Stoga je u žalbenom postupku razmotreno da li je žaliteljima moguće odobriti djelomičan pristup zatraženoj informaciji uz zaštitu određenih osobnih podataka te je utvrđeno da bi se davanjem zatraženih podataka u cjelini moglo identificirati određene osobe, odnosno omogućiti pristup njihovim osobnim podacima kao JMBG-u i ranijoj adresi prebivališta te bi u tom slučaju došlo do povrede zaštićenih interesa fizičkih osoba, pa je navedene podatke potrebno zaštititi.

S obzirom da bi davanjem osobnih podataka koji su sadržani u zatraženoj informaciji, poput JMBG-a i ranije adrese prebivališta, došlo do povrede odredbe članka 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka, odlučeno je kao u točki 3. izreke rješenja. 

U pogledu podatka o davanju prava korištenja stana u vlasništvu Republike Hrvatske određenim fizičkim osobama, utvrđeno je da se radi o raspolaganju državnom imovinom odnosno javnim sredstvima, pa u tom slučaju neće doći do povrede osobnih podataka navedenih fizičkih osoba, ako se daju njihova imena i prezimena te srodstvo, jer bi navedene informacije radi transparentnosti rada tijela javne vlasti trebale biti svima dostupne. Naime, Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku uzela u obzir da u slučaju kada zatražena informacija sadrži osobne podatke fizičkih osoba koji se trebaju zaštititi, tijelo javne vlasti može određene podatke prekriti i omogućiti djelomični pristup zatraženoj informaciji.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će kad utvrdi da je žalba osnovana Povjerenik rješenjem korisniku omogućiti  pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u točki 1. i 2.  izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.