URBROJ: 401-01/04-17-3
Zagreb, 02. studenog 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe Bjelovarsko-bilogorske županije, zastupane po pročelnici ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatske gospodarske komore, Klasa: 008-02/17-04/07, Ur.broj: 311-05-04-17-04 od 08. kolovoza 2017. godine,u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatske gospodarske komore, Klasa: 008-02/17-04/07, Ur.broj: 311-05-04-17-04 od 08. kolovoza 2017. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za dopunu informacije Bjelovarsko-bilogorske županije (u daljnjem tekstu: žaliteljica), kojim je zatražen izračun temeljem kojeg su utvrđeni podaci sadržani u tablici na stranici 79. Biltena Hrvatske gospodarske komore, temeljem članka 15. stavka 2. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da predmetni izračun predstavlja djelo koje je zaštićeno Zakonom o autorskom i drugim srodnim pravima.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojem navodi da žalbu izjavljuje zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Ističe da postoji znatna razlika u izračunu gospodarske snage županije od strane Ministarstva regionalnog razvoja i Hrvatske gospodarske komore, te da je Vlada Republike objavila način izračuna. Ističe da su podaci koje Hrvatska gospodarska komora objavljuje jedan od temelja na kojem budući ulagači procjenjuju snagu određene županije, o čemu ovisi i mogućnost povlačenja sredstava putem projekata Europske unije. Ističe da dodjela bodova, te oduzimanje i zbrajanje podataka ne može biti intelektualno vlasništvo njihovih autora. Navodi da ne može biti narušen gospodarski razvoj cijelog kraja zbog tzv. autorskih prava jedne javne ustanove. Smatra da postupak koji je vezan uz ulaganja u određenoj sredini treba u biti cijelosti transparentan, te da u konkretnom slučaju ne postoje zakonska ograničenja za pristup informaciji. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama, Klasa: 023-0117-01/3, Urbroj: 2103-09-17-57 od 11. srpnja 2017. godine tražila sljedeće informacije vezano uz bilten Hrvatske gospodarske komore „ŽUPANIJE – razvojna raznolikost i gospodarski potencijali iz lipnja 2017. godine, te tablicu 27. „HGK Indeks gospodarske snage županija i njegove sastavnice, objavljenu na stranici 79. istog:
· imena osoba koje su radile na prikupljanju podataka i izradi konkretne tablice
· izračun temeljem kojeg su utvrđeni podaci sadržani u tablici, odnosno metodologija izrade navedene tablice
· svu dokumentaciju vezanu uz HGK indeks gospodarske snage županija za 2015. i 2016. godinu
Zahtjevom za dopunu informacija, Klasa: 023-01717-01/3, Urbroj: 2103-09-17-60 od 27. srpnja 2017. godine od prvostupanjskog tijela zatražen je izračun opisan u točki 2. zahtjeva za pristup informacijama, s obzirom da isti nije dostavljen žaliteljici uz odgovor prvostupanjskog tijela, Klasa: 008-02/17-04/07, Urbroj: 311-05-04-17-02 od 24. srpnja 2017. godine.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Prema članku 15. stavku 2. točki5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitog pisanog pristanka nositelja prava.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da tražena informacija predstavlja autorsko djelo, te da za istu ne postoji interes javnosti.
Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Uvidom u stranicu 79 biltena Hrvatske gospodarske komore, Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize, Odjela za makroekonomske analize „ŽUPANIJE – razvojna raznolikost i gospodarski potencijal iz lipnja 2017. godine utvrđeno je da se u Tablici 27 navodi indeks gospodarske snage županija i njegove sastavnice (BDP po stanovniku, prosječne neto plaće za zaposlene, ukupni prihodi poduzetnika po zaposlenom, neto dobit poduzetnika po zaposlenom, prihod na inozemnom tržištu po zaposlenom, stopa nezaposlenosti te demografija – indeks promjene broja stanovnika).
Sukladno članku 5. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“, 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17) autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter.
Iz članka 8. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima proizlazi da su predmetom autorskog prava izražaji, a ne ideje, postupci, metode rada ili matematički koncepti kao takvi.
S obzirom na sve navedeno, ne može se prihvatiti stav prvostupanjskog tijela da informacija koja je predmet postupka predstavlja autorsko djelo, budući da ista nije sačinjena u području književnosti, znanosti ili kulture u smislu članka 5. Zakona o autorskom i drugim srodnim pravima.
Osim toga, iz samog očitovanja prvostupanjskog tijela, Klasa: 008-02/17-04/07, Urbroj: 311-05-04-17-02 od 24. srpnja 2017. godine proizlazi da je predmetni izračun izvršen temeljem podataka Financijske agencije i Državnog zavoda za statistiku, te demografskih podataka prof. dr. sc. Anđelka Akrapa, pa nije jasno kako bi predmetni izračun predstavljao originalno djelo u smislu citirane odredbe Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, odnosno moglo bi se zaključiti da isto predstavlja određenu metodu rada s već postojećim podacima u smislu članka 8. Zakona o autorskom pravu i drugim pravima.
S obzirom da je prvostupanjsko tijelo pogrešno utvrdilo da bi predmetni izračun predstavljao autorsko djelo, ne može se prihvatiti niti rezultat provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, svrha kojeg sasvim sigurno nije u tome da se pronađu razlozi za ograničavanje pristupa informaciji, već je svrha istog utvrditi razloge za i protiv omogućavanja pristupa informaciji, što je prvostupanjsko tijelo očito propustilo učiniti.
Slijedom svega navedenog, zbog pogrešne primjene odredbe članka 15. stavka 2. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama valjalo je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir sljedeće.
Člankom 3. stavkom 1. točkom 1. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, 147/14) indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek više društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinice lokalne i područne samouprave.
Prema članku 32. stavku 1. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne samouprave temelji se na indeksu razvijenosti, dok je stavkom 2. navedenog članka propisano da pokazatelje za izračun indeksa razvijenosti, izračun vrijednosti indeksa, udio pojedinog pokazatelja u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti i druga pitanja s tim u vezi uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.
Iz članka 33. stavka 4. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske proizlazi da Ministarstvo regionalnog razvoja na svojim mrežnim stranicama objavljuje podatke o ocjenjivanju stupnja razvijenosti, a primjer takve objave dostupan je na linku:
Sukladno članku 10. Uredbe Vlade Republike Hrvatske o indeksu razvijenosti („Narodne novine“, 63/10, 158/13) propisano je da se vrijednost indeksa razvijenosti izračunava kao ponderirani prosjek odstupanja standardiziranih vrijednosti pokazatelja iz članka 2. Uredbe od prosjeka Republike Hrvatske, a stavkom 2. navedenog članka propisano je da se vrijednost indeksa razvijenosti iz stavka 1. ovoga članka izračunava na dvije decimale.
Člankom 11. navedene Uredbe propisano je da se postupak standardizacije pokazatelja iz članka 10. Uredbe provodi na temelju formule, te su točno opisani svi elementi koji se uzimaju u obzir pri izračunu predmetnog indeksa razvijenosti.
Dakle, izračun koji obavlja Ministarstvo regionalnog razvoja svakih pet godina u smislu članka 33. stavka 2. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske javno je objavljen, kao i formula na temelju koje je izvršen naveden obračun.
Slijedom navedenog, ako Hrvatska gospodarska komora javno objavljuje podatak o indeksu razvijenosti, nejasno je zbog čega bi sam izračun navedenog indeksa predstavljao autorsko djelo, posebno imajući u vidu da je način izračuna koji vrši Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo regionalnog razvoja objavljen u okviru predmetne uredbe.
Ako je izračun koji obavlja Vlada Republike Hrvatske javno objavljen, i to kao dio propisa, odnosno Uredbe o indeksu razvijenosti, tada bi se moglo zaključiti da je izračun informacija od javnog značaja, jer se u suprotnom isti ne bi propisivao uredbom, da je njegova svrha bila u tome da predstavlja zaštićeno autorsko djelo.
Osim toga, jedno od temeljnih načela Zakona o pravu na pristup informacijama je načelo transparentnosti u djelovanju tijela javne vlasti, a Povjerenica za informiranje smatra da se isto ne može selektivno primjenjivati, posebno imajući u vidu da je cilj Vlade Republike Hrvatske, kao i Hrvatske gospodarske komore promicanje i razvoj hrvatskog gospodarstva.
Također treba uzeti u obzir i navode žalbe žaliteljice prema kojim i buduće investicije u Bjelovarsko-bilogorsku županiju ovise upravo o predmetnom izračunu.
Slijedom svega navedenog, riješeno je kaou izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.