KLASA: UP/II-008-07/17-01/774

URBROJ: 401-01/03-17-06

Zagreb, 6. studenoga 2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o. broj i znak: 3/3805/17.NK od 8. rujna 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se točka I. rješenja Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o. broj i znak: 3/3805/17.NK od 8. rujna 2017. godine.

2. Odobrava se ……… pravo na pristup informacijama o ukupnim isplatama svim odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima u razdoblju od 01. siječnja 2014. godine do 30. lipnja 2017. godine po pojedinim odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima te o isplatama za deset najvećih odvjetničkih društava/odvjetničkim uredima/odvjetnicima.

3. Nalaže se Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava d.o.o. da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

U točki I. osporenog rješenja odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za  pristup informacijama u dijelu u kojemu su zatražene informacije o isplatama odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima u razdoblju od 1.1.2014. do 30.6.2017., na temelju članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer informacija predstavlja poslovnu tajnu. U točki II. osporenog rješenja su u dijelu zahtjeva koji se odnosi na dostavu informacija o isplatama javnim bilježnicima u razdoblju od 1.1.2014. do 30.6.2017., dostavljene tražene informacije.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da ulaže žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da su povrijeđene odredbe članaka 30., 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku jer mu nije dana mogućnost izjašnjavanja o svim okolnostima i činjenicama koje su utvrđene u postupku. Smatra da zatražene informacije ne mogu predstavljati poslovnu tajnu u smislu odredbe članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka. Ističe da je povrijeđena odredba članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku jer se pobijano rješenje ne može ispitati. Predlaže da se žalba prihvati.

Žalba je osnovana.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da žalitelj dana 5. srpnja 2017. godine zahtjevom za pristup informacijama zatražio od Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o., kao tijela javne vlasti, sljedeću informaciju: ukupne isplate svim javnim bilježnicima u razdoblju od 1. siječnja 2014. godine do 30. lipnja 2017. godine po pojedinom javnom bilježniku te ukupne isplate svim odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/ odvjetnicima od 1. siječnja 2014. godine do 30. lipnja 2017. godine po pojedinim odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima, a svakako da se navedu podaci o isplatama za deset najvećih odvjetničkih društava/odvjetničkih ureda/odvjetnicima u istom razdoblju u kojem iznosu plaćene usluge zastupanja.

Osporenim rješenjem u točki I. odbijen je zahtjev žalitelja za pristup informacijama u dijelu u kojemu su zatražene informacije o isplatama odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima u razdoblju od 1.1.2014. do 30.6.2017. U točki II. osporenog rješenja su u dijelu zahtjeva koji se odnosi na dostavu informacija o isplatama javnim bilježnicima u razdoblju od 1.1.2014. do 30.6.2017. dostavljene tražene informacije. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da tražene informacije proizlaze iz ugovornog odnosa tijela javne vlasti i njegovih poslovnih partnera, a koji podaci su Pravilnikom o poslovnoj tajni utvrđeni da predstavljaju poslovnu tajnu. Nadalje navodi se da tijelo javne vlasti provelo test razmjernosti i javnog interesa u kojemu je utvrđeno da se pristup traženim informacijama o isplatama odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima može ograničiti radi zaštite poslovne tajne sukladno Pravilniku i Zakonu o tržištu električne energije te da bi omogućavanjem pristupa traženim informacijama interes tijela javne vlasti bio ozbiljno povrijeđen. U obrazloženju se navodi da ako tijelo javne vlasti javno objavi odnosno omogući pristup podacima o ugovorenim i isplaćenim naknadama za pravne usluge, budući poslovni partneri (odvjetnička društva/odvjetnički uredi/odvjetnici) će unaprijed imati informaciju koju je naknadu za pravne usluge tijelo javne vlasti ranije ugovaralo, što će utjecati na formiranje njihovih budućih ponuda za pravne usluge, te da može nastati rizik da tijelo javne vlasti ne dobije najpovoljniju (najnižu) ponudu za pravne usluge, zbog čega bi mogle nastupiti štetne posljedice za gospodarske interese tijela javne vlasti. Navodi se da nisu trgovačko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske, nego u vlasništvu drugog trgovačkog društva HEP d.d. te ne raspolažu javnim sredstvima.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta zajedno sa zatraženom informacijom koja je predmet ovog postupka.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Stoga, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje, npr. određenog dokumenta, fonograma, crteža i slično.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. i 4. toga Zakona, dužno je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. toga Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.

Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu, da bi iznošenjem istih prvostupanjsko tijelo kršilo odredbe sklopljenih ugovora o pravnim uslugama te da bi mogle nastupiti štetne posljedice za gospodarske interese prvostupanjskog tijela.

Uvidom u informaciju koja je predmet postupka utvrđeno je sadrži podatke o odvjetničkom društvu/odvjetničkom uredu/odvjetniku te o ukupnoj isplati.

Prvostupanjsko tijelo je društvo s ograničenom odgovornošću čiji je osnivač Hrvatska elektroprivreda d.d. čiji je jedini dioničar Republika Hrvatska.

S obzirom da je Republika Hrvatska jedini vlasnik Hrvatske elektroprivrede d.d. koja je osnivač prvostupanjskog tijela, proizlazi kako se radi o vlasništvu svih građana te slijedom navedenog i o javnim sredstvima, bez obzira što je prvostupanjsko tijelo društvo s ograničenom odgovornošću koje posluje na tržištu. Stoga, Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. obvezan je obavljati svoju djelatnost odgovorno, učinkovito i transparentno u odnosu prema vlasniku, a time podredno i prema građanima Republike Hrvatske.

Dakle, u konkretnom slučaju informacije koje žalitelj traži predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima (isplate odvjetnicima), u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama što znači da u konkretnom slučaju tijelo javne vlasti nije niti bilo dužno provoditi test razmjernosti i javnog interesa.

Osim toga, u odluci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj: UsII-199/17 od 23. veljače 2017. godine zauzet je stav da potrošnja koju vrši Hrvatska elektroprivreda d.d., trgovačko društvo u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske predstavlja raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.