KLASA: UP/II-008-07/16-01/516

URBROJ: 401-01/05-17-10

Zagreb, 2. 11. 2017.

Povjerenik za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ………iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Zagrebačkog holdinga d.o.o., KLASA: ZGH-04-15-75, URBROJ: 01-10-03/4-16-11 od 7. 4. 2016. godine u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se  rješenje Zagrebačkog holdinga d.o.o., KLASA: ZGH-04-15-75, URBROJ: 01-10-03/4-16-11 od 7. 4. 2016. godine.

2. Djelomično se odobrava ………  pravo na pristup Ugovoru o kupoprodaji, br. N-123/10 od 4. 10. 2010. godine, čiji je predmet kupnja dodatne opreme i usluge sustava za automatsku naplatu prijevoza – nadogradnja FARE ON aplikacije, zajedno sa Ponudom i Troškovnikom od 16. 9. 2010. godine te Tehničkom dokumentacijom, koji čine sastavni dio  Ugovora, na način da se na obrascu Ponude prekrije ime i prezime i e-mail kontakt osobe ponuditelja, te da se na Ugovoru, Ponudi, Troškovniku i Tehničkoj dokumentaciji prekriju vlastoručni potpisi fizičkih osoba, osim osoba koje su ovlaštene za zastupanje, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

3. Nalaže se Zagrebačkom holdingu d.o.o. da u roku od 8 dana od zaprimanja ovog rješenja omogući ……… pristup odobrenoj informaciji, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Zagrebačkog holdinga d.o.o. (u daljnjem tekstu: Zagrebački holding) je odbijen  zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj)  kojim je zatražena dostava Ugovora za dodatnu opremu i usluge sustava za automatsku naplatu prijevoza – nadogradnja FARE ON aplikacije. Zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano uz članak  16. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je utvrđeno da ne prevladava javni interes, a cjelokupna dokumentacija je dostupna svima, pa tako i žalitelju u Elektroničkom oglasniku javne nabave (dalje u tekstu: EOJN).

Žalitelj je protiv pobijanog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako rješenje osporava u cijelosti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Žalitelj smatra da je predmetni Ugovor od velikog interesa za javnost jer je ovim ugovorom utrošeno 1.965.050,00 HRK javnog novca, koliko iznosi konačna ukupna vrijednost ugovora.  Žalitelj navodi kako mu tijelo javne vlasti nije dostavilo tražene informacije koje su nastale utroškom javnog novca, stoga je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, jer sukladno članku 16. stavku 3. navedenog Zakona nije potrebno provoditi test razmjernosti i javnog interesa  ako se traže informacije o raspolaganju javnim sredstvima. Žalitelj predlaže da se njegova žalba usvoji.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 4. 2. 2016. godine zatražio od Zagrebačkog holdinga dostavu Ugovora za dodatnu opremu i usluge sustava za automatsku naplatu prijevoza – nadogradnja FARE ON aplikacije, a Zagrebački holding je pobijanim rješenjem od 7. 4. 2016. godine odbio žaliteljev zahtjev zbog nedostatka javnog interesa da se omogući pristup predmetnoj informaciji.

Žalitelj je potom dana 10. 4. 2016. godine uložio žalbu Povjereniku za informiranje putem prvostupanjskog tijela, Zagrebačkog holdinga, međutim,  Zagrebački holding  nije proslijedio žalbu Povjereniku za informiranje, niti je postupio sukladno članku 113. Zakona o općem upravnom postupku,  stoga je žalitelj putem elektroničke pošte poslao žalbu Povjereniku za informiranje.

Povjerenik za informiranje je dopisom, KLASA: 008-04/16-01/165, URBROJ: 401-01/05-16-02 od 2. 5. 2016. godine, dostavio žalbu Zagrebačkom holdingu d.o.o. te je zatražio dostavu originala spisa predmeta i zatraženu informaciju, ako tijelo javne vlasti samo ne riješi žalbu u smislu članka 113. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine”, broj 47/09). Povjerenik za informiranje je dopisima, KLASA: 008-04/16-01/165, URBROJ: 401-01/05-16-03 od 23. 5. 2016. godine i KLASA: 008-04/16-01/165, URBROJ: 401-01/05-16-04 od 19. 9. 2016. godine, požurio traženje od 2. 5. 2016. godine.

Povjerenik za informiranje je dana 26. 9. 2016. godine zaprimio rješenje Zagrebačkog holdinga d.o.o. KLASA: ZGH-04-15-75, URBROJ: 01-10-03/4-16-42 od 23. 9. 2016. godine, kojim je odbijena žaliteljeva žalba od 10. 4. 2016. godine.

Povjerenik za informiranje je utvrdio kako je predmetno rješenje nezakonito, budući da prvostupanjsko tijelo nema zakonske ovlasti odbiti žaliteljevu žalbu, stoga je rješenjem, KLASA: UP/II-008-07/16-01/516, URBROJ: 401-01/05-16-01 od 25. 11. 2016. godine poništio rješenje Zagrebačkog holdinga od 23. 9. 2016. godine i naložio tijelu javne vlasti da dostavi spis predmeta na rješavanje. Zagrebački holding je nakon dvije požurnice i jedne zatražene nadopune spisa od strane Povjerenika za informiranje, dana 18. 9. 2017. godine dostavio Povjereniku za informiranje uz dopis,  KLASA: ZGH-04-15-75, URBROJ: 01-10-03-17-60, kompletan spis predmeta, zajedno sa zatraženom informacijom,  na rješavanje.

Budući da je rješenje Zagrebačkog holdinga od 23. 9. 2016. godine poništeno po službenoj dužnosti kao nezakonito, predmet ovog žalbenog postupka je rješenje Zagrebačkog holdinga KLASA: ZGH-04-15-75, URBROJ: 01-10-03/4-16-11 od 7. 4. 2016. godine, u kojem je žaliteljev zahtjev za pristup informacijama odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano uz članak  16. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio kako je Zagrebački holding prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama, nepotpuno utvrdio činjenično stanje te je pogrešno primijenio materijalne i procesne zakonske odredbe.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Slijedom navedenih zakonskih odredbi, u žalbenom postupku je utvrđeno kako Zagrebački holding u pobijanom rješenju nije naveo razlog zbog kojega odbija žaliteljev zahtjev, odnosno uopće nije naveo materijalnu osnovu odbijanja zahtjeva propisanu člankom 15. stavcima 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Drugim riječima, tijelo javne vlasti je pristupilo provođenju testa razmjernosti i javnog interesa bez da je navelo koji je razloga za ograničenje od pristupa informaciji,  stoga nije moglo provedbom testa procijeniti prevladava li potreba zaštite interesa za ograničenjem ili javni interes za dobivanjem informacije.

Bez obzira što Zagrebački holding nije mogao ispravno provesti test razmjernosti i javnog interesa, Povjerenik za informiranje je ipak izvršio uvid u dostavljeni test, te je utvrdio kako je tijelo javne vlasti pogrešno utvrdilo činjenično stanje da je zatražena informacija objavljena u EOJN-u. Uvidom u EOJN, Povjerenik za informiranje je utvrdio kako zatraženi Ugovor nije objavljen, dakle nije dostupan javnosti, a tako niti žalitelju.

Osim toga, indikator prevladavajućeg javnog interesa proizlazi iz činjenice da žalitelj traži informacije koje proizlaze iz postupka koji nosi pridjev „javan.“ Drugim riječima, postupak javne nabave je definiran načelom transparentnosti i  dostupnosti informacija, kako Zakonom o pravu na pristup informacijama tako i Zakonom o javnoj nabavi.

Potrebno je naglasiti kako su ugovori koje sklapaju tijela javne vlasti, u ovom slučaju Zagrebački holding, podložni preispitivanju od strane javnosti putem instrumenata koje građanima daje ustavno pravo na pristup informacijama, razrađenog odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Ugovorna transparentnost omogućava javnosti evaluaciju ugovora, a eventualno onemogućavanje pristupa takvim informacijama bi izazvalo sumnju u dijelu javnosti da se nastoji prikriti nekompetentnost, loše upravljanje i rad za privatne interese.

Glavni argument u korist omogućavanja pristupa traženom Ugovoru nalazi se u odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je  propisano kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja  testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Budući da je uvidom u predmetni  Ugovor utvrđeno kako nije klasificiran stupnjem tajnosti, a nesporno je da je predmet Ugovora raspolaganje javnim, proračunskim, sredstvima Zagrebačkog holdinga, pristup zatraženom Ugovoru mora biti omogućen žalitelju, osim u dijelu koji se odnose na vlastoručne potpise fizičkih osoba.

Sa stajališta zaštite osobnih podataka, ime i prezime i e-mail kontakt osobe ponuditelja te vlastoručni potpisi fizičkih osoba ne predstavljaju informaciju od javnog interesa, odnosno predstavljaju zaštićeni osobni podatak, budući da u prekomjernom opsegu identificiraju fizičke osobe.

Naime, člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. Odredbom članka  7. stavka 1. podstavka 1. do 8. istog Zakona propisani su  pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka, dok je u članku 11. stavku 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

U žalbenom postupku utvrđeno je da bi otkrivanjem imena i prezimena i e-mail kontakt osobe ponuditelja te vlastoručnih potpisa fizičkih osoba  u konkretnom slučaju došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes. Stoga u odnosu na osobne podatke iz točke 2. izreke ovog rješenja, Povjerenik za informiranje smatra da je iste potrebno zaštititi, te je u tom dijelu žaliteljev zahtjev neosnovan, osim u dijelu koji se odnosi na osobe ovlaštene za zastupanje.

Potrebno je napomenuti kako je u ovoj upravnoj stvari irelevantan navod Zagrebačkog holdinga iz dopisa, KLASA: ZGH-04-15-75, URBROJ: 01-10-03-17-60 od 18. 9. 2017. godine, u kojem stoji kako je sukladno Pravilniku o zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva Zagrebačkog holdinga d.o.o. za Ugovor br. N-123/10 od 4. 10. 2010. godine istekla obveza čuvanja.

Naime, bez obzira što je Zagrebački holding naknadno ustanovio da je istekla obveza čuvanje informacije koje je predmet postupka, tijelo javne vlasti je informaciju posjedovalo tijekom podnošenja zahtjeva za pristup informacijama i tijekom žalbenog postupka, slijedom čega se ne može pozivati odredbe Pravilnika o zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva.

Slijedom navedenog, Povjerenik za informiranje uvidom u informaciju koja je predmet postupka nije utvrdio razloge za ograničenje propisane člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, osim u dijelu koji se tiče imena i prezimena i e-mail kontakt osobe ponuditelja te vlastoručnih potpisa fizičkih osoba, izuzevši pritom osobe koje su ovlaštene za zastupanje.

Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik za informiranje će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. točke 1. i 4.  Zakona o općem upravnom postupku,  članka 25. stavka 7. i članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci ovog  rješenja.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku  od 30 dana od dana dostave rješenja.  

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.