KLASA: UP/II-008-07/16-01/417
URBROJ: 401-01/04-17-11
Zagreb, 02. studenog 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe trgovačkog društva Ramić-trade d.o.o. Podstrana, ………, zastupanog po direktoru ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatske elektroprivrede d.d., Broj: E-5301/16/ZV od 22. srpnja 2016. godine,u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatske elektroprivrede d.d. broj: E-5301/16/ZV od 22. srpnja 2016. godine.
2. Odobrava se trgovačkom društvu Ramić-trade d.o.o. pravo na pristup preslici Ugovora između HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. i ABB d.o.o. iz prosinca 2015. godine, za postrojenja 10(20) za TS Podsolarsko, Evidencijski broj nabave: E-B 4015-B-70/15.
3. Odobrava se trgovačkom društvu Ramić-trade d.o.o. pravo na pristup preslici Skladišne primke br. 100066 od 10. veljače 2016. godine.
4. Djelomično se odobrava trgovačkom društvu Ramić-trade d.o.o. pravo na pristup preslici ponude trgovačkog društva ABB d.o.o. i njezinim prilozima (stranice 1 do 124) na način da se na stranici 7 prekriju podaci o datumu i mjestu rođenja ovlaštene osobe trgovačkog društva ABB d.o.o.
5. Djelomično se odobrava trgovačkom društvu Ramić-trade d.o.o. pravo na pristup preslici Otpremnice, broj: 2100027421 od 10. veljače 2016. godine na način da se na istoj prekrije vlastoručni potpis osobe koja je izradila otpremnicu.
6. Odbija se žalba trgovačkog društva Ramić-trade d.o.o. u dijelu u kojem traži presliku kompletne ponude Brodomerkur d.d. Split.
7. Nalaže se trgovačkom društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. da postupi sukladno točkama 2., 3. i 4. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev Ramić-trade d.o.o. (u daljnjem tekstu: žalitelj) za pristupom informacijama, kojim je zatražena dokumentacija vezana za postupak javne nabave (ponuda, ugovor, otpremnica) temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da bi dostava navedenih podataka mogla ugroziti gospodarske interese ponuditelja, odnosno da isti predstavljaju poslovnu tajnu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da rješenje osporava u cijelosti i to zbog pogrešne primjene materijalnog prava i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Ističe da je zahtjev podnio nakon okončanog postupka javne nabave te prilaže odluku o odabiru. Dalje ističe da traženi dokumenti predstavljaju informaciju u smislu članka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Također navodi da je pogrešno primijenjen Zakon o pravu na pristup informacijama jer se traženi dokumenti ne mogu smatrati poslovnom tajnom, da predstavljaju informaciju od javnog značaja, te da je iz traženih dokumenata vidljiva potrošnja javnih sredstava tijela javne vlasti,i da ne postoji niti jedno zakonsko ograničenje zbog kojeg bi trebalo onemogućiti pristup traženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 24. lipnja 2016. godine tražio sljedeću dokumentaciju, vezano za provedeni postupak bagatelne javne nabave, evidencijski broj: 4015-B-70/15:
1. Preslike kompletnih ponuda koje su dostavili ponuditelji ABB d.o.o. i Brodomerkur d.d. Split
2. Presliku ugovora (ili narudžbenice) koji je sklopljen s odabranim ponuditeljem ABB d.o.o. Zagreb
3. Presliku otpremnice (dostavnice) za isporučenu robu koju je izdao isporučitelj ABB d.o.o. Zagreb
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo ne može dati navedene podatke iz razloga što tražene informacije nisu od javnog značaja, odnosno da se radi o operativnim dokumentima, te postoji mogućnost da objava traženih podataka može dovesti do štete za gospodarske interese.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.)propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Uvidom u Pravilnik o poslovnoj tajni u Hrvatskoj elektroprivredi d.d. od 21. prosinca 2011. godine utvrđeno je da se poslovnom tajnom u smislu članka 6. navedenog Pravilnika smatraju podaci iz dokumentacije postupaka javne nabave.
Uvidom u Odluku o odabiru, br. 4015-B-70/15 od 15. prosinca 2015. godine proizlazi da je u postupku nabave trgovačkog društva HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektra Šibenik kao najpovoljniji izabran ponuditelj ABB d.o.o., te da je žalitelj sudjelovao u navedenom postupku kao ponuditelj.
S obzirom da iz spisa predmeta ne proizlazi da je žalitelju kao stranci omogućena dostupnost traženih informacija u smislu članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, potrebno je žaliteljev zahtjev razmotriti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, posebno imajući u vidu da se u konkretnom slučaju radi o postupku bagatelne javne nabave, na koji se sukladno članku 18. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, 90/11, 83/13, 143/13, 13/14), ne primjenjuje navedeni zakon.
Republika Hrvatska je jedini vlasnik HEP-a, stoga HEP predstavlja tijelo javne vlasti koje je obvezno postupati sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakonu o javnoj nabavi(„Narodne novine“, 90/11, 83/13, 143/13, 13/14), te je u njegovom radu potrebno osigurati maksimalnu transparentnost, stoga davanje informacije o sklopljenom ugovoru o javnoj nabavi ne može predstavljati poslovnu tajnu čijim bi se davanjem ugrozilo poslovanje tijela javne vlasti, niti gospodarski interesi ponuditelja.
Osim toga, Zakon o pravu na pristup informacijama u članku 10. stavku 1. točki 9. posebno određuje kako su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama objaviti na lako pretraživ način informacije o postupcima javne nabave i dokumentaciji za nadmetanje te informacije o izvršavanju ugovora.
S obzirom da je javno objavljen podatak o izabranom ponuditelju (ABB d.o.o), Povjerenica za informiranje smatra da nije jasno koji bi to gospodarski interes ponuditelja bio povrijeđen, ako bi se javnosti omogućio uvid u predmetni ugovor o javnoj nabavi.
Naime, upravo na temelju navedenog ugovora o javnoj nabavi, doći će do potrošnje javnih sredstava u iznosu od 125.100,00 kn, uvećano za pripadajući PDV, a načelo transparentnosti djelovanja tijela javne vlasti podrazumijeva mogućnost da javnost preispituje u koju se svrhu troše javna sredstava.
Uzimajući u obzir odredbu članka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojem informacije koje tijela javne vlasti objavljuju, odnosno daju moraju biti pravodobne, potpune i točne, žalitelju se omogućuje pristup ponudi odabranog ponuditelja te sastavnim dijelovima iste, s obzirom na to da javnost ima pravo biti upoznata s činjenicom na što se troše javna sredstva, te informacije o robi koju nabavlja javni naručitelj koji je tijelo javne vlasti u konkretnom slučaju ne mogu predstavljati poslovnu tajnu u smislu odredbi članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka.
Uvidom u stranicu 7 ponude utvrđeno je da ista sadrži datum i mjesto rođenja osobe ovlaštene za zastupanje ponuditelja.
Povjerenica za informiranje smatra da u odnosu na navedene podatke ne prevladava javni interes za omogućavanjem pristupa istim, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi se omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život osoba na koje se podaci odnose, pa je sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup trebalo prekriti navedene osobne podatke.
Što se tiče dijela zahtjeva u kojem žalitelj traži otpremnice (dostavnice), ističe se da otpremnice predstavljaju informacije iz kojih je vidljivo postupanje prvostupanjskog tijela kao tijela javne vlasti u postupku izvršenja ugovora o javnoj nabavi, a čime se daje mogućnost javnosti da preispituje djelovanje prvostupanjskog tijela u postupku javne nabave.
Osim toga, iz otpremnica je razvidno koju robu je naručitelj naručio temeljem ugovora, a ista ne može predstavljati poslovnu tajnu, posebno imajući u vidu da se radi o okončanom postupku javne nabave.
Uvidom u otpremnicu, broj: 2100027421 od 10. veljače 2016. godine utvrđeno je da ista sadrži vlastoručni potpis osobe koja je potpisala otpremnicu, pa Povjerenica za informiranje smatra da u odnosu na navedeni podatak ne prevladava javni interes za omogućavanjem pristupa istim, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa navedenom podatku predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedene osobe, posebno imajući u vidu da se ne radi o odgovornoj osobi ponuditelja, iz kojeg razloga je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedeni osobni podatak.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkama 1., 2., 3., 4. i 6. izreke.
Što se tiče dijela zahtjeva žalitelja u kojem isti traži presliku kompletne ponude ponuditelja Brodomerkur d.d., Povjerenica za informiranje ističe da navedena informacija ne predstavlja informaciju od javnog značaja, posebno imajući u vidu činjenicu da ponuda Brodomekura d.d. nije odabrana na predmetnom natječaju, što znači da u konkretnom slučaju nije došlo do raspolaganja javnim sredstvima, pa za navedenu informaciju postoji isključivo interes žalitelja kao jednog od ponuditelja u predmetnom postupku javne nabave.
Zbog navedenog, valjalo je odbiti žalbu žalitelja u navedenom dijelu pa je odlučeno kao pod točkom 5. izreke.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.