KLASA: UP/II-008-07/16-01/322
URBROJ: 401-01/04-17-11
Zagreb, 02. studenog 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe trgovačkog društva Ramić-trade d.o.o. Podstrana, ………, zastupanog po direktoru ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatske elektroprivrede d.d., Broj: E-4017/16/ZV od 01. svibnja 2016. godine,u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatske elektroprivrede d.d. broj: E-4017/16/ZV od 01. svibnja 2016. godine.
2. Odobrava se trgovačkom društvu Ramić-trade d.o.o. pravo na pristup preslici Okvirnog sporazuma s ELCON d.o.o., broj: S4002-14/15 za SN sklopne blokove s osiguračima 24 kv od 24. travnja 2015. godine, te dokumentima koji su sukladno članku 2.1. sastavni dio navedenog Okvirnog sporazuma i to: ponudbenom listu br. 31/15 od 02. travnja 2015. godine, troškovniku, tehničkoj specifikaciji i jamstvu za izvršavanje Sporazuma.
3. Odobrava se trgovačkom društvu Ramić-trade d.o.o. pravo na pristup preslikama narudžbenica temeljem Okvirnog sporazuma S4002-14/15 i to brojevima narudžbenica S4002-14/15-1 do S4002-14/15-18.
4. Djelomično se odobrava trgovačkom društvu Ramić-trade d.o.o. pravo na pristup preslici preslikama otpremnica po narudžbi S4002-14/15 i to:
- otpremnici broj: 15-03020 od 08. lipnja 2015. godine
- otpremnici broj: 15-03058 od 09. lipnja 2015. godine
- otpremnici broj: 15-03057 od 09. lipnja 2015. godine
- otpremnici broj: 15-02844 od 03. lipnja 2015. godine
- otpremnici broj: 15-04031 od 12. kolovoza 2015. godine
- otpremnici broj: 15-04203 od 26. kolovoza 2015. godine
- otpremnici broj: 15-04110 od 20. kolovoza 2015. godine
- otpremnici broj: 15-05207 od 22. listopada 2015. godine
- otpremnici broj: 15-05342 od 28. listopada 2015. godine
- otpremnici broj: 15-05208 od 22. listopada 2015. godine
- otpremnici broj: 15-06447 od 22. prosinca 2015. godine
- otpremnici broj: 15-06617 od 29. prosinca 2015. godine
- otpremnici broj: 15-06405 od 21. prosinca 2015. godine
- otpremnici broj: 16-00642 od 15. veljače 2016. godine
- otpremnici broj: 16-00643 od 15. veljače 2016. godine
- otpremnici broj: 16001-01571 od 23. ožujka 2016. godine
- otpremnici broj: 16001-01572 od 23. ožujka 2016. godine
- otpremnici broj: 16001-01573 od 23. ožujka 2016. godine
- otpremnici broj: 16001-01575 od 23. ožujka 2016. godine
- otpremnici broj: 16001-01576 od 23. ožujka 2016. godine
- otpremnici broj: 16001-01577 od 23. ožujka 2016. godine
- otpremnici broj: 16001-01578 od 23. ožujka 2016. godine
na način da se na istim prekrije podatak o imenu i prezimenu osobe koja je ispisala otpremnicu, vlastoručni potpis osobe koja je izdala robu, te vlastoručni potpis osobe koja je preuzela robu, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
5. Nalaže se trgovačkom društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. da postupi sukladno točkama 2., 3. i 4. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev Ramić-trade d.o.o. (u daljnjem tekstu: žalitelj) za pristupom informacijama, kojim je zatražena dokumentacija vezana za postupak javne nabave (okvirni sporazum, narudžbenice i otpremnice), temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da bi dostava navedenih podataka mogla ugroziti gospodarske interese ponuditelja, odnosno da isti predstavljaju poslovnu tajnu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da rješenje osporava u cijelosti i to zbog bitne pogrešne primjene materijalnog prava i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Navodi da je predmetni zahtjev za pristup informacijama podnio na temelju obavijesti o sklopljen ugovoru koja je objavljena na stranicama Elektroničkog oglasnika javne nabave RH. Dalje ističe da traženi dokumenti predstavljaju informaciju u smislu članka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Također navodi da je pogrešno primijenjen Zakon o pravu na pristup informacijama jer se traženi dokumenti ne mogu smatrati poslovnom tajnom, da predstavljaju informaciju od javnog značaja, te da je iz traženih dokumenata vidljiva potrošnja javnih sredstava tijela javne vlasti,i da ne postoji niti jedno zakonsko ograničenje zbog kojeg bi trebalo onemogućiti pristup traženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 13. svibnja 2016. godine tražio presliku ugovora S4002-14/15 od 24. travnja 2015. godine, preslike svih narudžbenica koje je temeljem navedenog ugovora izdao naručitelj, te preslike svih otpremnica za isporučenu robu koju je izdao isporučitelj.
S obzirom da je zahtjev za pristup informacijama podnesen dana 13. svibnja 2016. godine, osnovano žalitelj ukazuje da se radi o omašci prvostupanjskog tijela, jer prvostupanjsko rješenje nije moglo biti doneseno dana 01. svibnja 2016. godine.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo ne može dati navedene podatke iz razloga što tražene informacije nisu od javnog značaja, odnosno da narudžbenice i otpremnice predstavljaju operativne dokumente, te postoji mogućnost da objava traženih podataka može dovesti do štete za gospodarske interese.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.)propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Uvidom u Pravilnik o poslovnoj tajni u Hrvatskoj elektroprivredi d.d. od 21. prosinca 2011. godine utvrđeno je da se poslovnom tajnom u smislu članka 6. navedenog Pravilnika smatraju podaci iz dokumentacije postupaka javne nabave.
Uvidom u dokumentaciju koju je žalitelj priložio uz žalbu proizlazi da je na stranicama Elektroničkog oglasnika javne nabave objavljen podatak da je dana 24. travnja 2015. godine sklopljen ugovor između HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o i ELCON d.o.o., predmet kojeg ugovora je nabava SN sklopivih blokova s osiguračima 24 Kv. Također je utvrđeno da je kriterij za odabir ponude najniža cijena, a kao vrijednost ugovora naveden je iznos od 800.000,00 kn bez PDV-a.
Daljnjim uvidom u dokumentaciju za nadmetanje za isporuku robe SN sklopni blokovi s osiguračima 24kV, utvrđeno je da se u točki 5.1.1. dokumentacije za nadmetanje kao sadržaj ponude navodi potpisan i ovjeren od strane ovlaštene osobe ponuditelja prijedlog okvirnog sporazuma, koji je sastavni dio dokumentacije za nadmetanje.
Usporedbom navedenog prijedloga okvirnog sporazuma, te Okvirnog sporazuma koji je predmet ovog postupka, utvrđeno je da su isti identični, osim što su u okvirnom sporazumu dopunjeni podaci o odabranom ponuditelju te ostalim podacima vezanim uz istog (broj ponudbenog lista, iznos ponude, osoba ovlaštena zastupanje, broj računa u banci).
Republika Hrvatska je jedini vlasnik HEP-a, stoga HEP predstavlja tijelo javne vlasti koje je obvezno postupati sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakonu o javnoj nabavi („Narodne novine“, 90/11, 83/13, 143/13, 13/14), te je u njegovom radu potrebno osigurati maksimalnu transparentnost, stoga davanje informacije o sklopljen ugovoru o javnoj nabavi ne može predstavljati poslovnu tajnu čijim bi se davanjem ugrozilo poslovanje tijela javne vlasti, niti gospodarski interesi ponuditelja.
Osim toga, Zakon o pravu na pristup informacijama u članku 10. stavku 1. točki 9. posebno određuje kako su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama objaviti na lako pretraživ način informacije o postupcima javne nabave i dokumentaciji za nadmetanje te informacije o izvršavanju ugovora.
S obzirom da je javno objavljen podatak o izabranom ponuditelju (ELCON d.o.o), kao i tekst prijedloga ugovora, Povjerenica za informiranje smatra da nije jasno koji bi to gospodarski interes ponuditelja bio povrijeđen, ako bi se javnosti omogućio uvid u predmetni okvirni sporazum.
Naime, upravo na temelju navedenog okvirnog sporazuma doći će do potrošnje javnih sredstava u iznosu od 800.000,00 kn, uvećano za pripadajući PDV, a načelo transparentnosti djelovanja tijela javne vlasti podrazumijeva mogućnost da javnost preispituje u koju se svrhu troše javna sredstava.
Osim toga, načelo transparentnosti djelovanja tijela javne vlasti očituje se i kroz odredbe članka 60. i 125. Zakona o javnoj nabavi (“Narodne novine” 90/11, 83/13, 143/13, 13/14) kojom je propisana obveza objavljivanja obavijesti o sklopljenim okvirnim sporazumima za javne, odnosno sektorske naručitelje.
Uzimajući u obzir odredbu članka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojem informacije koje tijela javne vlasti objavljuju, odnosno daju moraju biti pravodobne, potpune i točne, žalitelju se omogućuje i pristup ponudbenom listu br. 31/15 od 02. travnja 2015. godine, troškovniku, tehničkoj specifikaciji i jamstvu za izvršavanje predmetnog Sporazuma, posebno stoga što u odnosu na navedene dokumente Povjerenica za informiranje nije utvrdila postojanje zakonskih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Dakle, javnost ima pravo biti upoznata s činjenicom na što se troše javna sredstva, te informacije o robi koju nabavlja javni naručitelj koji je tijelo javne vlasti u konkretnom slučaju ne mogu predstavljati poslovnu tajnu u smislu odredbi članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka.
Što se tiče dijela zahtjeva u kojem žalitelj traži sve narudžbenice i otpremnice temeljem predmetnog okvirnog sporazuma, ističe se da iz članka 1.2. Okvirnog sporazuma proizlazi da će se ugovori o javnoj nabavi na temelju Sporazuma sklapati u pisanom obliku u formi narudžbenica.
Prema članku 39. stavku 1. Zakona o javnoj nabavi ako je okvirni sporazum sklopljen s jednim gospodarskim subjektom i u njemu su određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi, ugovor se sklapa neposredno na temelju tih izvornih uvjeta i ponude dostavljene prije sklapanja okvirnog sporazuma.
Iz navedenog proizlazi da narudžbenice i otpremnice predstavljaju informacije iz kojih je vidljivo postupanje prvostupanjskog tijela kao tijela javne vlasti u postupku izvršenja okvirnog sporazuma (narudžbenice), odnosno postupanja odabranog ponuditelja (otpremnice), a čime se daje mogućnost javnosti da preispituje djelovanje prvostupanjskog tijela u postupku javne nabave.
Uvidom u predmetne otpremnice utvrđeno je da iste sadrže sljedeće osobne podatke: ime i prezime osobe koja je ispisala otpremnicu, te vlastoručne potpise osoba koje su izdale, odnosno preuzele robu.
Povjerenica za informiranje smatra da u odnosu na navedene podatke ne prevladava javni interes za omogućavanjem pristupa istim, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi se omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u njihov privatni život, posebno imajući u vidu da se ne radi o odgovornim osobama naručitelja i ponuditelja, iz kojeg razloga je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao pod točkom 4. izreke.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.