KLASA: UP/II-008-07/17-01/611
URBROJ: 401-01/04-17-4
Zagreb, 16. listopada 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe odvjetnika ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, KLASA: 008-01/17-01/02, URBROJ: 386-01-17-10 od 27. srpnja 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, KLASA: 008-01/17-01/02, URBROJ: 386-01-17-10 od 27. srpnja 2017. godine.
2. Odobrava se odvjetniku ……… pravo na pristup preslici Studije izvodljivosti uspostave hitne medicinske službe brzim brodovima od 21. veljače 2017. godine.
3. Nalaže se Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama odvjetnika ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio presliku Studije izvodljivosti uspostave hitne medicinske službe brzim brodovima, temeljem članka 15. stavka 4. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da bi objavljivanje predmetne informacije moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, ugroziti proces donošenja propisa ili slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da istu ulaže zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da predmetno rješenje ne sadrži minimum informacija koje bi omogućavale provjeru njegove osnovanosti, odnosno da prvostupanjsko tijelo samo citira odredbe materijalnog prava ne navodeći razloge koji su uzeti prilikom donošenja odluke. Ističe da manjkavost obrazloženja ukazuje na nepravilnost postupanja prvostupanjskog tijela. Također navodi da iz pobijanog rješenja nije vidljivo da je test razmjernosti i javnog interesa uopće proveden. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 10. srpnja 2017. godine tražio presliku Studije izvodljivosti uspostave hitne medicinske službe brzim brodovima.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 15. stavka 4. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija nastala u postupku usuglašavanja pri donošenju propisa i drugih akata te u razmjeni stavova i mišljenja unutar jednog ili više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, ugroziti proces donošenja propisa i akata ili slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. i 4. ovog Zakona dužno prije donošenje odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4., da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da se žalitelju onemogućava pristup traženim informacijama temeljem članka 15. stavka 4. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga što bi objava traženih informacija mogla dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, ugroziti proces donošenja propisa i akata ili slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova.
Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela ne može se prihvatiti iz sljedećih razloga.
Naime, bit odredbe članka 15. stavka 4. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je u tome da se tijelima javne vlasti omogući da štite interne procese, te je predviđen poseban tretman dokumenata koji nastaju u internoj pripremi ili razmatranju nekog pitanja, odnosno u procesu donošenja odluka, kako bi tijela javne vlasti moraju mogla zaštititi svoje interne konzultacije i vijećanje tamo gdje je to potrebno kako bi očuvale svoju sposobnost obavljanja posla.
Naime, osnovano žalitelj navodi da pobijano rješenje ne sadrži valjane razloge o odlučnim činjenicama, jer se isto u bitnom svodi na puko reproduciranje odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Osim toga, nejasno je kako bi objavljivanje studije, koja predstavlja izrađeni dokument, moglo utjecati na tumačenje sadržaja iste, odnosno proces donošenja kojeg propisa bi bio ugrožen objavom navedene studije.
Činjenica što je po navodu prvostupanjskog tijela iz testa razmjernosti i javnog interesa od 27. srpnja 2017. godine, u tijeku međuresorna suradnja Ministarstva pomorstva i prometa i infrastrukture i prvostupanjskog tijela, vezano za nabavu brodica čije se karakteristike preklapaju s potrebama hitne medicinske službe, ne predstavlja razmjenu mišljenja i stavova unutar tijela javnog vlasti u smislu članka 15. stavka 4. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Također se ističe da prvostupanjsko tijelo u testu razmjernosti i javnog interesa ničim ne obrazlaže donošenje kojeg akta, bitnog za Republiku Hrvatsku, bi bilo ugroženo objavom navedene studije.
Uvidom u internetsku stranicu prvostupanjskog tijela http://www.hzhm.hr/uspostava-hitne-medicinske-sluzbe-brzim-brodovima/ proizlazi da bi se osnivanjem standardiziranog HMS-a (hitne medicinske službe) brzim brodovima, koji bi bio dio javne mreže hitne medicine u RH, smanjilo odzivno vrijeme izlaska na intervenciju, povećala dostupnost te postigla jednakost i poboljšala kvaliteta pružanja hitne medicinske usluge koja bi se provodila za potrebe hitnog medicinskog prijevoza s otoka.
Također je utvrđeno da je na internetskoj stranici http://www.hzhm.hr/poziv-na-dostavu-ponuda javno objavljen poziv za nabavu usluga izrade Studije izvodljivosti uspostave hitne medicinske službe brzim brodovima, te je kao procijenjena vrijednost nabave naveden iznos od 200.000,00 kn + PDV, dok se iz Projektnog zadatka (Prilog IV) može utvrditi da je cilj navedene studije omogućiti kvalitetnije pružanje usluga medicinske pomoći na otocima, s obzirom da isto zahtijeva dodatne napore kako bi se omogućila jednaka razina hitne medicinske usluge na otocima kao i na kopnu.
Iz Strateškog plana Ministarstva zdravstva za razdoblje od 2018. do 2020. godine, objavljenom na linku:
proizlazi da je unaprjeđenje hitne medicinske službe uspostavom hitne medicinske pomoći brzim brodovima jedan od ciljeva navedene strateškog plana.
Uvidom u priloženi test razmjernosti i javnog interesa od 27. srpnja 2017. godine utvrđeno je da je Ministarstvo zdravstva Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu prenijelo ovlasti za provedbu postupka nabave usluge izvodljivosti uspostave hitne medicinske službe brzim brodovima, te da je trgovačko društvo Projekt jednako razvoj d.o.o. izradilo predmetnu studiju čime je Hrvatski zavod za hitnu medicinu postao vlasnikom iste.
Sukladno članku 109. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16) Hrvatski zavod za hitnu medicinu je zdravstvena ustanova za obavljanje djelatnosti hitne medicine.
S obzirom da je hitna medicina dio zdravstvene zaštite koja djelatnost je od javnog interesa, te s obzirom na činjenicu da je predmetna studija nabavljena od strane tijela javne vlasti kroz postupak javne nabave, te plaćena javnim sredstvima, Povjerenica za informiranje smatra da je za konkretnu informaciju postoji javni interes, te ne nalazi postojanje zakonskih ograničenja za pristup istoj u smislu članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkom 1., 2., i 3. izreke.
Također se ističe da tijela javne vlasti sukladno članku 19. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama imaju pravo tražiti od korisnika naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, kao i na naknadu troškova dostave tražene informacije, a prema Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, 12/2014, 15/2014) koje je donijela Povjerenica za informiranje.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.