KLASA: 008-08/15-01/15
URBROJ: 401-01/01-15-26
Zagreb, 26.10.2015.
Novinar
Nastavno na Vaš upit, u kojem Vas zanima krši li Hrvatski nogometni savez (dalje u tekstu: HNS) odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15), s obzirom da je novinarima portala ……… zabranjen dolazak na konferenciju za medije, te što novinari portala ……… trebaju napraviti da bi zaštitili svoja prava, jesu li već prijavili odgovorne i kakve su moguće kazne - u nastavku odgovaramo kako slijedi.
Temeljem Ustavom zajamčenog prava na pristup svake osobe informacijama koje su u posjedu javne vlasti (članak 38. stavak 4.), a koje je u katalog ustavom zajamčenih prava uneseno 2010. godine, Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) utvrđuje modalitete ostvarivanja tog prava te zaštitu tog prava pred Povjerenikom za informiranje.
Međutim, s obzirom da se radi o situaciji (ograničavanja) novinarskog izvještavanja i zaštiti novinara, ključno je istaknuti da je Ustavom Republike Hrvatske novinarima je u svrhu obavljanja njihovog posla – javnog informiranja, i u okviru njihove djelatnosti, zajamčeno pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji (članak 38., stavak 3. Ustava), a koja je dio Ustava od njegova nastanka. Posebna je odredba koja štiti novinare izraz posvećenosti i jamstva temeljnih demokratskih načela političkog sustava te jača položaj novinara s obzirom na njihovu društvenu ulogu, a razrađena je Zakonom o medijima. Članak 6. Zakona o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13) uređuje dostupnost javnih informacija na način da određuje da su u svrhu objave informacija putem medija tijela izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i ostale pravne i fizičke osobe koje obavljaju javnu službu i/ili dužnost su dužni davati točne, potpune i pravovremene informacije o pitanjima iz svog djelokruga (čl. 6., st 1.). Osobito je važno da su te informacije dostupne su novinarima pod jednakim uvjetima (čl. 6., st.2.), što znači da se pojedini novinari (mediji) ne smiju stavljati u nepovoljniji ili povoljniji položaj u odnosu na druge novinare (medije), pa tako niti biti uskraćeni za informaciju ili je dobivati na povlašten način. Drugim riječima, sve se novinare pri davanju informacije treba jednako tretirati.
Razlozi za eventualnu uskratu informacije moraju biti propisani zakonom, a odnose se na 'državnu ili vojnu tajnu' (drugim riječima, klasificirane podatke, prema važećim propisima), odnosno zaštitu osobnih podataka, i to pod određenim uvjetima, a u svakom slučaju moraju biti pisano obrazloženi i to u roku od tri dana (stavci 5. i 6.). Prema odredbi stavka 6., u slučaju uskraćivanja informacije novinar ima pravo podnijeti tužbu zbog nezakonite radnje nadležnom sudu. Međutim, valja napomenuti da institut tužbe zbog nezakonite radnje više ne postoji u novom Zakonu o upravnim sporovima (NN 20/10, 143/12, 152/14), a odredbe Zakona o medijima nisu usklađene s istim (kao ni važećim Zakonom o pravu na pristup informacijama, osobito i u odnosu na definiciju tijela javne vlasti), što je propust koji je doveo do situacije da pravna zaštita nije neposredno osigurana, a na što je Povjerenica za informiranje više puta upozoravala te je usklađivanje navedenog Zakona s važećim postupovnim propisima predviđeno i Akcijskim planom Inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast 2014-2016. Međutim, prema odredbama važećeg Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09) te slovu spomenutog Zakona o upravnim sporovima, potencijalno bi bilo moguće podnijeti prigovor čelniku tijela (članak 156., st.2., čl. 122. Zakona o općem upravnom postupku), a zatim eventualno tužbu upravnom sudu nadležnom prema sjedištu tuženog (ovdje Upravni sud u Zagrebu), radi ocjene zakonitosti postupanja javnopravnog tijela ili izjaviti tužbu neposredno Upravnom sudu. Napominjemo da iz prakse Visokog upravnog suda proizlazi da se HNS smatra javnopravnim tijelom. Napominjemo također da je člankom 62., stavak 1. Zakona o medijima propisana mogućnost kažnjavanja ovlaštene osobe u tijelu ili osobi koja novinaru uskrati informaciju iz djelokruga tog tijela suprotno članku 6. stavcima 2. i 4., dakle ogriješi se o načelo jednakosti novinara u osiguravanju pristupa informaciji odnosno neopravdano uskrati informaciju. Bilo kakva zabrana pružanja informacija određenom mediju/novinaru, predstavlja povredu načela jednakosti i ustavne garancije pristupa informacijama. Ujedno, s obzirom na okolnosti slučaja i kao recipročnu obvezu na strani korisnika informacije u odnosu na obveze tijela javne vlasti, skrećemo pažnju na obvezu novinara da se u izvještavanju drže pravila novinarske etike koji traže nepristranost i objektivnost u izvještavanju.
U odnosu na primjenu Zakona o pravu na pristup informacijama potrebno je ukazati na određena načela koja važe za sve građane i pravne osobe, a također i za novinare ako informacije traže putem Zakona o pravu na pristup informacijama. Važno je naglasiti da Zakon kao načela pristupa informacijama propisuje načelo javnosti i slobodnog pristupa prema kojem su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi sukladno zakonu; načelo jednakosti, prema kojemu informacije trebaju biti dostupne na jednak način i pod jednakim uvjetima svima odnosno načelo ravnopravnosti u ostvarivanju (bez pogodovanja ili diskriminacije); načelo raspolaganja informacijom koje uključuje mogućnost javnog iznošenja informacije koje je dobivena sukladno odredbama zakona; te načelo međusobnog poštovanja i suradnje prema kojem se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe.
Od važnosti za rad novinara (uz podnošenje zahtjeva za pristup informacijama), kao i okolnosti relevantnog slučaja, relevantne mogu biti odredbe članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojoj su tijela javne vlasti obvezna objavljivati informacije na internetskoj stranici, na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku, a osobito je potrebno spomenuti obvezu objavljivanja informacija iz članka 10. stavka 1. točke 14. Zakona, koja se odnosi na objavu vijesti, priopćenja za javnost i sličnih informacija.
Također, potrebno je spomenuti odredbu članka 12. Zakona o pravu na pristup informacijama), kojom je propisano da su tijela javne vlasti obvezna javnost informirati o dnevnom redu zasjedanja ili sjednica službenih tijela i vremenu njihova održavanja, načinu rada i mogućnostima neposrednog uvida u njihov rad te broju osoba kojima se može istodobno osigurati neposredan uvid u rad tijela javne vlasti, pri čemu se mora voditi računa o redoslijedu prijavljivanja. S obzirom na navedenu zakonsku odredbu, razvidno je kako kogentnost norme proizlazi iz obveze tijela javne vlasti da informira javnost o detaljima vezanim uz dnevni red sjednice službenih tijela te o mogućnosti prisustvovanja predmetnoj sjednici. Drugim riječima, tijelo javne vlasti se temeljem navedene odredbe ne može prisiliti da se zainteresiranim omogući prisustvovanje sjednicama službenih tijela, već samo tijelo javne vlasti o tome mora donijeti odluku te obavijestiti javnost o mogućnosti neposrednog uvida u rad tijela te o broju osoba kojima se može istodobno osigurati neposredan uvid u rad tijela javne vlasti. Pri tome mora poštivati načela jednakosti i ravnopravnosti korisnika te se kao jedini relevantni kriterij priznaje redoslijed prijavljivanja koji može utjecati na ograničenje pristupa zbog materijalnih uvjeta (npr. odnosa veličine prostorije i broja prijavljenih). Prvenstveno se ta odredba odnosi na javnost rada u odnosu na širu javnost koja želi izvršiti neposredan uvid u rad tijela javne vlasti, osobito predstavničkih tijela poput Hrvatskog sabora, županijskih skupština te gradskih i općinskih vijeća.
U odnosu na Hrvatski nogometni savez, Povjerenik za informiranje smatra kako je HNS tijelo javne vlasti, točnije pravna osoba s javnim ovlastima te tijelo čije je osnivanje propisano Zakonom, a sukladno članku 5. stavku 1. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga je HNS obveznik primjene Zakona o pravu na pristup informacijama. Povjerenik za informiranje je ujedno uvrstio HNS u Popis tijela javne vlasti koji objavljuje na svojoj internetskoj stranici: http://www.pristupinfo.hr/. Unatoč navedenome, HNS osporava status tijela javne vlasti te je odbio postupati po zakonskim odredbama i ranijem nalogu Povjerenika za informiranje, a što je predmet postupka pred Visokim prekršajnim sudom RH koji je još u tijeku.
Mišljenja smo da zabranu novinarima na dolazak na konferenciju za medije kao specifični instrument za dobivanje informacija za novinare i medije prije svega treba promatrati u svjetlu odredbi Ustava Republike Hrvatske i Zakona o medijima, koje su prethodno navedene.
Podredno, s obzirom na opće pravo na pristup informacijama svih građana, ukoliko korisnik smatra da HNS ujedno krši i odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama može se predstavkom obratiti Povjereniku za informiranje, koji sukladno članku 41. Zakona o pravu na pristup informacijama obavlja nadzor nad provedbom spomenutog Zakona. prekršajno kazniti odgovorna osoba koja ne postupi po nalogu Povjerenika, odnosno koja onemogući inspektoru nesmetano obavljanje nadzora.