KLASA: UP/II-008-07/17-01/633

URBROJ: 401-01/04-17-2

Zagreb, 06. rujna 2017. godine

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ……… iz Đurmaneca, ………, izjavljene protiv rješenja Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Klasa: UP/I-008-02/17-02/06, Urbroj: 524-02-03-02/1-17-2 od 18. srpnja 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Klasa: UP/I-008-02/17-02/06, Urbroj: 524-02-03-02/1-17-2 od 18. srpnja 2017. godine kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je prigovor ……… na obavijest službenice za informiranje prvostupanjskog tijela, Klasa: 008-02/17-02/05, Urbroj: 524-02-02-01/2-17-6 od 10. srpnja 2017. godine, jer prvostupanjsko tijelo smatra da zatražene informacije predstavljaju inspekcijsku tajnu sukladno odredbi članka 26. stavka 5. Zakona o inspektoratu rada („Narodne novine, 19/14).

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da žalbu podnosi protiv rješenja u cijelosti. Smatra da sukladno važećim propisima ima pravo dobiti tražene dokumente. Ističe da je iz navedenog postupka već dobio zapisnik koji nije bio tajan, pa osporava stav prvostupanjskog tijela da bi se u navedenom slučaju radilo o inspekcijskoj tajni. Također navodi da se njegov zahtjev ne odnosi na uvid u kompletan spis, već da traži točno određene dokumente iz spisa. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba nije osnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 05. lipnja 2017. godine tražio preslike svih dopisa i njihovih priloga (Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Područnog ureda Varaždin, Služba za nadzor radnih odnosa) koji su upućeni svim institucijama (tijelima javne vlasti) i pravnim/fizičkim osobama (u vezi s provedenim inspekcijskim nadzorom u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, čije obavljanje je započelo 07. rujna 2016. godine, kojeg je provela gospođa ………, a u vezi nezakonitog dobivanja otkaza)

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Prema članku 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

S obzirom da se u konkretnom slučaju traže informacije vezano uz postupanje inspektorata rada, potrebno je navesti relevantne zakonske odredbe.

Prema članku 26. stavku 2. Zakona o inspektoratu rada („Narodne novine“ 19/14) inspektor rada dužan je u obavljanju inspekcijskih poslova čuvati identitet podnositelja predstavke, osim kad je zbog potrebe vođenja postupka identitet podnositelja predstavke bitan, a podnositelj je dao pisani pristanak da se njegov identitet ne čuva.

Sukladno stavku 5. navedenog članka, inspektorat rada dužan je kao inspekcijsku tajnu čuvati svu dokumentaciju (zabilješka, zapisnik, nacrt rješenja, zaključak, optužni prijedlog, uputa za rad, izjava stranke, predstavka, pritužba), te sve druge podatke i dokaze utvrđene, odnosno nastale, u vezi s inspekcijskim postupkom.

Stavkom 6. navedenog članka propisano je da dokumentaciju i podatke iz stavka 5. ovog članka, prikupljene i utvrđene u inspekcijskom nadzoru, te identitet podnositelja predstavke u skladu sa stavkom 2. ovog članka, inspektorat rada može dati samo na uvid sudovima, tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, na njihov obrazloženi pisani zahtjev u postupcima iz njihove nadležnosti.

Prema članku 27. stavku 2. navedenog Zakona kad inspektor povodom zaprimljene predstavke obavi inspekcijski nadzor, podnositelja će u pisanom obliku obavijestiti o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama.

Slijedom navedenog u konkretnom slučaju valjalo je razmotriti je li žalitelju moguće omogućiti uvid u zatražene informacije primjenom odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama.

Uvidom u dopis Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor radnih odnosa, Klasa: 116-02/16-01/547, Urbroj: 524-10-06-01/5-16-6 od 29. rujna 2016. godine utvrđeno je da je podnositeljica predstavke, potpredsjednica Radničkog vijeća Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama obaviještena da vezano za prijavu navodno nezakonitog otkaza žalitelju nisu utvrđene nepravilnosti iz nadležnosti inspektora rada, iz čega proizlazi da je prvostupanjsko tijelo postupilo sukladno članku 27. stavku 2. Zakona o inspektoratu rada.

Uvidom u rješenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor radnih odnosa, Klasa: UP/I-116-02/17-01/18, Urbroj: 524-10-06-01/5-17-28 od 03. svibnja 2017. godine proizlazi da je odbijen zahtjev žalitelja za uvidom u kompletan spis predmeta Klasa: 116-02/16-01/547 – Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju sa sjedištem u Krapinskim Toplicama, te je predmetnim rješenjem žalitelju dana mogućnost ulaganja žalbe Povjerenstvu za žalbe Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Iz obrazloženja navedenog rješenja proizlazi da je žalitelju omogućen uvid u zapisnik o njegovu saslušanju u svojstvu svjedoka, a što niti sam žalitelj u žalbi ne spori, a iz dopisa Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Klasa: 008-02/17-02/05, Urbroj: 524-02-02-01/2-17-6 od 10. srpnja 2017. godine proizlazi da žalitelj nije koristio pravni lijek protiv gore citiranog rješenja kojim mu je odbijen zahtjev za uvid u spis predmeta.

Međutim, činjenica što je žalitelju omogućen uvid u zapisnik koji sadrži njegovu izjavu, ne znači da je prvostupanjsko tijelo bilo dužno istom omogućiti uvid u cjelokupni spis, iz razloga što žalitelj ima pravo tražiti presliku zapisnika o svom saslušanja temeljem članka 19. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12), s obzirom da isto predstavlja osobni podatak u smislu članka 2. stavak 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo povodom predstavke uputilo obavijest podnositelju predstavke, te dvama tijelima javne vlasti na eventualno postupanje po predstavci.

Člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima jednako i pod jednakim uvjetima, te su korisnici ravnopravni u njegovu ostvarivanju.

Sukladno članku 18. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da podnositelj nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu navedenog Zakona.

Povezujući navedene odredbe, očito je da je smisao Zakona o pravu na pristup informacijama u tome da korisnici nisu dužni navoditi razloge traženja informacije, dok s druge strane sukladno članku 84. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, 47/09) stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pravo obavijestiti se o tijeku postupka i razgledati spis predmeta, te o svom trošku umnožiti sve akte iz spisa, odnosno sukladno članku 26. stavku 6. Zakona o inspektoratu rada sudovi i druga državna tijela dužni su u pisanom obliku obrazložiti razloge traženja predmetnih informacija.

Naime, nije svrha Zakona o pravu na pristup informacijama da se osobama kojima je u zakonom propisanom postupku odbijen zahtjev za uvid u spis predmeta, omogućava uvid u informacije koje su sadržane u spisu tog predmeta, bez dokazivanja zakonom određenih pretpostavki za uvid u spis predmeta.

Kada bi se žalitelju omogućio uvid u tražene informacije koje su predmet zahtjeva, tada bi se izgubio smisao uvida u spis predmeta, jer bi se primjenom odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama izbjegavalo dokazivanje pravnog interesa za uvid u spis predmeta, odnosno izgubio bi se smisao odredbi o čuvanju inspekcijske tajne i obvezi dostave navedenih podataka samo sudovima i tijelima na njihov obrazloženi zahtjev.

To bi značilo kršenje gore opisanog načela jednakosti, jer bi primjerice u navedenom postupku trebao dokazivati pravni interes, dok se primjenom Zakona o pravu na pristup informacijama isto ne bi trebalo dokazivati.

Naime, svrha Zakona o pravu na pristup informacijama je u tome da se korisnicima omogući pristup informacijama od javnog značaja, a što proizlazi iz odredbe članka 9. Zakona prema kojoj se takva informacija može javno iznositi.

Uzimajući u obzir sve navedeno, Povjerenica za informiranje smatra da nije razvidno u čemu bi se sastojao javni interes za podacima o tome kojim tijelima je prvostupanjsko tijelo upućivalo dopise vezan za otkaz žaliteljeva ugovora o radu.

Naime, javni interes se u konkretnom slučaju očituje u djelovanju tijela javne vlasti, a u konkretnom slučaju nisu utvrđene nikakve nepravilnosti iz područja inspekcije rada, pa za dostavu traženih informacija očito postoji isključivo žaliteljev osobni interes.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.