KLASA: 008-08/15-01/55

URBROJ: 401-01/02-15-02

Zagreb, 27.04.2015.

Tijela javne vlasti

Povodom Vašeg upita kojim ste zatražili savjet i mišljenje na koji način možete tražiti sankcioniranje objavljivanja uvredljivih komentara koji se odnose na rad javnih i državnih službi, a time i Tijela javne vlasti, dajemo sljedeći odgovor.

Smisao Zakona o pravu na pristup informacijama je u omogućavanju javnosti da dođe do informacija koje su u posjedu tijela javne vlasti, a koje se smatraju javnima, odnosno za koja ne  postoji zakonska ograničenja za njihovim davanjem. Svrha je navedenog Zakona, između ostaloga, preventivno djelovati na raspolaganje javnim sredstvima i u tom smislu radi se o instrumentu suzbijanja korupcije, ali i instrumentu podizanja opće kvalitete i efikasnosti rada javne uprave i javne vlasti. Očekuje se da, imajući na umu mogućnost da za svaki potrošeni novčani iznos i donesene odluke trebaju položiti račune građanima neposredno, tijela javne vlasti s velikom pažnjom i efikasno raspolažu javnim sredstvima te obavljaju svoj posao.

Zakon o pravu na pristup informacijama omogućava svakom korisniku da zatraži od tijela javne vlasti, bez navođenja svrhe traženja, informacije u smislu svakog podatka koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis). To uključuje i sve informacije o trošenju javnih sredstava.  Zakon o pravu na pristup informacijama određuje da je korisnik prava na informaciju svaka domaća ili strana fizička i pravna osoba, što znači da sukladno navedenom korisnik prava na pristup informacijama može biti novinar, udruga, trgovačko društvo, bilo koja domaća ili strana  fizička osoba i drugi korisnici.

Ujedno, novinari u svrhu javne objave informacija putem medija imaju posebno pravo na pristup informacijama sukladno članka 6. Zakona o medijima („Narodne novine“, broj 59/04, 84/11, 81/13) te slobodu izražavanja stajališta (članak 27.). Zakon o medijima ujedno propisuje i institute koji ograničavaju apsolutnu slobodu novinara u konstruiranju svojih stavova koji utječu na formiranje javnog mijenja (članci 40-58), sve do naknade štete (članci  21. i 22.) i prekršajne odgovornosti (glava VII.), a Kaznenim zakonom obuhvaćeni su određeni slučajevi kaznenih djela. Napominjemo da Povjerenica za informiranje nije nadležna za nadzor provedbe Zakona o medijima te nije drugostupanjsko tijelo u rješavanju žalbi proizašlih iz onemogućavanja novinara u pristupu javnim informacijama. Ujedno napominjemo da je za davanje odgovora i pružanje informacija putem Zakona o medijima čelnik tijela dužan imenovati osobu koja se može i ne mora razlikovati od službenika za informiranje. U obavljanju novinarskog posla novinar postavlja upite tijelima javne vlasti i na postavljane upite dobiva odgovore ili dokumente putem glasnogovornika, dok je osoba zadužena za rješavanje zahtjeva za pristup informacijama tijela javne vlasti službenik za informiranje koji dostavlja informaciju u skladu s člankom 5., ali nije dužan odgovarati na upite.

U odnosu na Zakon o pravu na pristup informacijama, dužni smo napomenuti da isti uređuje prvenstveno način postupanja tijela javne vlasti, a ne govori o postupanju korisnika s dobivenom informacijom. Drugim riječima, pravo na pristup informacijama temelji se na načelima koje moraju poštovati tijela javne vlasti u provedbi Zakona. Načela predstavljaju smjernice za tumačenja zakona te nadopunjavaju cilj Zakona.

U odnosu na korisnike, Zakon o pravu na pristup informacijama utvrđuje (a) načelo ravnopravnosti i jednakosti korisnika, pa tako u skladu s člankom 8. pravo na pristup informacijama pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima i oni su ravnopravni u njegovom ostvarivanju. Tijela javne vlasti ne smiju staviti u povoljniji položaj niti jednog korisnika na način da se određenom korisniku informacija dade ranije.  Također, Zakon utvrđuje (b) načelo slobodnog raspolaganja informacijom, pa tako člankom 9. uređuje da korisnik koji raspolaže informacijom ima pravo tu informaciju javno iznositi, pri tome ne govoreći ništa niti postavljajući ograničenja iznošenju te informacije.

S aspekta zaštite prava na pristup informacijama kao ustavom zajamčenog prava je izuzetno važno da  tijela javne vlasti svim korisnicima dostavljaju točne, pravodobno i potpune informacije koje su brzo dostupne, a najkasnije u zakonskom roku od 15 dana, odnosno u roku od 30 dana ako su ispunjeni zakonski uvjeti za produžavanja roka za rješavanje zahtjeva.

U vezi samog karaktera i načina objave dobivenih informacija i njihova tumačenja, naglašavamo kako Povjerenica za informiranje sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama nema ovlasti temeljem koje bi kontrolirala ili preporučivala način objave informacija i ograničenja sloboda novinara ili drugih građana i pravnih osoba u svrhu zašite drugih zakonom priznatih interesa, osim eventualno neformalnih i neobvezujućih stajališta ili mišljenja. Međutim, kako se odredbe Zakona o medijima koje uređuju objavu ispravka i druge instrumente zaštite od neprofesionalnog rada novinara primjenjuju na sve objavljene informacije, bez obzira jesu li one dostavljene novinarima putem Zakona o medijima ili Zakona o pravu na pristup informacijama, možemo Vas jedino uputiti da koristite te institute kada smatrate da je to potrebno i opravdano.

Svjesni smo nedovoljne kvalitete medijskog izvještavanja koje nerijetko graniči s govorom mržnje, javnom hajkom, ali i netočnim ili neprovjerenim informacijama. Kako se zalažemo i brinemo se za slobodu javnog informiranje slobodni smo ocijeniti da je navedeno stanje posljedica neodgovarajuće medijske politike, stanja u medijima i nedovoljne stručnosti novinara.

Mišljenja smo da se novinari u svom radu trebaju pridržavaju Ustava i zakona Republike Hrvatske, njegovati  kulturu i etiku javne riječi i uvažavaju civilizacijska dostignuća i vrijednosti. Mediji imaju društvenu odgovornost prilikom izvješćivanja te je obveza novinara pridržavati se pored Ustava i zakona i  profesionalnih etičkih načela, a osobito Kodeksa časti hrvatskih novinara, koji je donijelo Hrvatsko novinarsko društvo. Ujedno ističemo da je razvoj, promicanje i zaštita profesionalne etika novinara predmet brige obrazovnih institucija koje educiraju te kadrove i osobito njihovih strukovnih udruženja, kao što je Hrvatsko novinarsko društvo. Stoga ukoliko smatrate da je novinar objavom testa prekršio određena pravila profesionalnog ponašanja  možete se obratiti Hrvatskom novinarskom društvu budući da su Statutom Hrvatskog novinarskog društva određene sankcije za povredu navedenog Kodeksa kao i postupanje Novinarskog vijeća časti.  

Zaključno, ističemo da je u postupanjima sa zahtjevima za pristup informacijama  potrebno postupati na način da ispunjavate obveze iz Zakona o pravu na pristup informacijama, osobito što se odnosi na proaktivnu objavu informacijama te ostalim načelima iz navedenog Zakona. U vezi načina na koji su dobivene informacije prezentirane upućujemo na korištenje instituta medijskog zakonodavstva, osobito Zakona o medijima te mogućnosti obraćanja strukovnom udruženju novinara.